Vlada će iz proračuna pokriti oko dva milijuna eura štete nastale na Poljudu tijekom olujnog nevremena 8. srpnja, a istodobno priprema dokumentaciju za potpunu obnovu stadiona vrijednu 25 milijuna kuna. Ministar turizma i sporta Tonči Glavina poručio je da je novac „već osiguran” jer je Poljud, zajedno s Maksimirom, proglašen sportskom građevinom od nacionalnog interesa te uživa dodatnu zaštitu kao kulturno dobro.
Status nacionalnog interesa ovo ljeto otvorio je i put za državno financiranje gradnje novog Maksimira, dok je zagrebački klub već preselio u Kranjčevićevu, čija se rekonstrukcija financira iz gradskog i državnog budžeta.
Rijeka i njezina legendarna Kantrida u takvom su sustavu – nigdje. Prijedlog da se stadion pod liticama uvrsti među zaštićena kulturna dobra propao je još devedesetih, a novoizgrađena Rujevica nema pravo na nacionalni status. U praksi to znači da se predsjednik kluba Damir Mišković i novi gradski čelnici moraju sami snaći za više od 100 milijuna eura procijenjene investicije u novu Kantridu. Gradonačelnica Iva Rinčić obećala je gradsko partnerstvo i zagovarala jače uključivanje države, ali do sada je iz Zagreba stigla tek tišina.
Primjer dvostrukih kriterija podijelio je sportsku javnost. Direktor NK Osijek Vladimir Čohar podržava brzu državnu intervenciju u Splitu – „u iznimnim slučajevima, poput potresa ili poplave, država treba uskočiti” – ali dodaje kako očekuje istu pomoć za stadione u drugim gradovima ako ih pogodi slična katastrofa. Njegova opaska otvara staro pitanje: jesu li Dinamo i Hajduk nepobitno „nacionalni projekti”, dok ostali klubovi ostaju lokalni trošak?
Dok se Poljud sanira, a Maksimir čeka rušenje i novu gradnju, Rijeka i kanjonske tribine Kantride ostaju simbol neravnopravnog tretmana u hrvatskom sportu. Bez državne potpore, projekt obnove ovisit će isključivo o privatnom kapitalu – i upornosti onih koji vjeruju da je i Kvarner vrijedan ulaganja iz zajedničke blagajne.
