Danas se u crkvama zapadnog obreda pali druga svijeća na adventskom vijencu, obilježavajući pola puta kroz došašće – razdoblje duhovne priprave koje vodi prema Božiću. Četiri adventske nedjelje simbolično odražavaju četiri tisućljeća biblijskog iščekivanja Kristova dolaska, a liturgijska godina započinje upravo na prvu od njih.
Advent uvijek traje četiri tjedna i može započeti između 27. studenoga i 3. prosinca, ovisno o tome koja je nedjelja najbliža blagdanu Sv. Andrije (30. XI.). Do 16. prosinca naglasak je na pripremi za Kristov drugi dolazak i posljednji sud, dok se od 17. do 24. prosinca vjernici usredotočuju na proslavu Kristova rođenja.
Svjetlo druge svijeće
Adventski vijenac, nastao 1838. u Hamburgu kad je evangelički pastor svojim štićenicima svaki dan palio svijeću, danas se sastoji od četiri svijeće postavljene u krug. One označuju stvaranje, utjelovljenje, otkupljenje i svršetak, a istodobno nose poruke nade, vjere, ljubavi i radosti. Druga svijeća predstavlja vjeru i dodatno osvjetljava put prema Božiću.
Jutarnje zornice i suzdržanost
Tijekom došašća vjernici se svakoga jutra okupljaju na zornicama, ranim misama koje simboliziraju budnost i čežnju za svjetlom. Iako je papa Grgur Veliki još u 6. stoljeću ukinuo obvezni nemrs, tradicija umjerenosti i izbjegavanja raskošnih slavlja zadržala se do danas.
Bogatstvo adventskih blagdana
Brojni blagdani posipaju adventski kalendar:
• 4. prosinca – Sv. Barbara, mučenica iz 3. stoljeća, zaštitnica u iznenadnim pogibeljima.
• 5. prosinca – Sv. Saba opat, kojemu je posvećena župna crkva u Kaštelu u umaško-oprtaljskom dekanatu; njezin 23-metarski zvonik obnovljen je 1869.
• 6. prosinca – Sv. Nikola, dan kada djeca pronalaze darove u čizmama, prema predaji o darežljivom biskupu iz Mire.
• 8. prosinca – Bezgrešno začeće Blažene Djevice Marije, blagdan ustanovljen 1476., a dogmatski potvrđen 1854.
• 13. prosinca – Sv. Lucija, zaštitnica vida; od njezina dana pučko "brojanje" vremena najavljuje kakvo će, vjeruje se, biti vrijeme u svakom mjesecu iduće godine.
Pravoslavni i grkokatolički vjernici u istom razdoblju prolaze kroz filipovku – šestotjedni post koji počinje 15. studenoga, odnosno 28. studenoga u crkvama koje slijede stari julijanski kalendar.
Sajmovi i običaji
Adventski sajmovi, koji potječu iz germanskih krajeva i bilježe korijene već u 13. stoljeću, danas su neizostavan prizor gradskih trgova. U Istri, kao i drugdje, mirisi kuhanog vina, medenjaka i pečenih kestena stapaju se s božićnim pjesmama, dok svjetlucave kućice nude rukotvorine i lokalne delicije.
Druga svijeća je upaljena; još dvije nedjelje dijele vjernike od Badnjaka i polnoćke. U danima pred nama, stari krug vijenca i sve jače svjetlo svijeća podsjećaju da se, unatoč zimi, bliži blagdan rođenja Božjeg djeteta – trenutak nade, mira i zajedništva.