Dok popularnost dronova u Hrvatskoj raste – registriranih operatora je u dvije godine skočilo sa 2.762 na 5.733, a osposobljenih pilota s 5.630 na 10.533 – vatrogasci i zrakoplovne vlasti upozoravaju na tamnu stranu hobija. Neovlašteni letovi iznad požarišta ili mjesta hitnih intervencija mogu prizemljiti kanadere, odgoditi dolazak helikoptera Hitne pomoći i, u krajnjem slučaju, stajati ljudskih života.
„Svaki neovlašten let ugrožava živote i otežava rad protupožarnih službi. Budimo odgovorni”, apelira potpredsjednik BSKS-a Željko Riha.
Helikopteri i kanaderi nemaju izbora: ako je u zoni dron, prizemljuju se. Glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković podsjeća da su se građani više puta oglušili na zabrane: „Kada su u zraku, neće biti gašenja požara, što može izazvati dalekosežne posljedice za život ljudi i imovine.”
Zakonske odredbe su jasne – kazne za ugrožavanje zračnog prostora kreću se od 402 do 13.408 eura. Inspektori Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo (CCAA) mogu na licu mjesta izdati prekršajni nalog, a u težim slučajevima pokreće se i kazneni postupak.
Najkritičnije je priobalje, gdje uz vatrogasce na otvorenom prostoru istovremeno djeluju i vojni ili policijski zrakoplovi. „Dron koji naleti na helikopter Hitne pomoći može prouzročiti pad letjelice”, upozorava Davor Škarica, regionalni koordinator za UAS operacije u vatrogastvu.
Ista tehnologija, drukčija primjena Paradoksalno, vatrogasci i sami sve češće koriste dronove – ali planski: za rano otkrivanje požara, termalne snimke i pregled opožarenih područja. Svaka letjelica prijavljuje se Hrvatskoj vatrogasnoj zajednici, rezervira se zračni prostor i precizno određuje visina leta kako se službe međusobno ne bi ometale.
Poruka nadležnih je kratka: dronovi su korisni, ali samo kad lete po pravilima. U protivnom, svaka nepromišljena panoramska snimka može skupo stajati – novčano, a puno gore, ljudskim životima.