U Hrvatskoj se trenutačno gradi 18 novih centara za starije osobe. Oni bi trebali primiti 1849 korisnika kojima je potrebna intenzivna skrb te 256 osoba oboljelih od Alzheimerove bolesti i drugih demencija. No dok se podižu zidovi, sve je neizvjesnije tko će unutar njih raditi: procjenjuje se da sustavu već sada manjka približno 2000 zaposlenika, ponajviše njegovatelja.
Probleme naznačuje i statistika Europske komisije: u Hrvatskoj na 100 građana starijih od 65 godina radi tek 0,2 djelatnika dugotrajne skrbi – apsolutno dno Europske unije, čiji prosjek iznosi 5,7, a Slovenija postiže 1,7. Istodobno je oko 60 % hrvatskih seniora ograničeno u svakodnevnim aktivnostima, po čemu smo treći u Europi.
Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) zato predlaže uvođenje trogodišnjeg strukovnog obrazovanja za njegovateljice. „Sistematskim školovanjem rasteretili bismo medicinske sestre kojih ionako nedostaje”, istaknuo je Pavo Ćorluka, koordinator za socijalnu skrb u HUP-u. Novi model predviđa da medicinske sestre preuzmu ulogu voditelja, a njegovateljice obavljaju opću njegu.
Ključni su i financijski poticaji. HUP zagovara vaučere za smještaj u domovima te porezne olakšice za obitelji koje roditelje zbrinjavaju institucionalno. Ćorluka podsjeća da slični mehanizmi već postoje u više članica EU-a.
STRANI RADNICI SAMO PRIVREMENO RJEŠENJE Domovi se već oslanjaju na radnike iz Indije i Nepala, no njihov udio zasad je manji od jedan posto. Učenje hrvatskog jezika mnogima je prepreka jer Hrvatsku doživljavaju kao tranzitnu stanicu prema Zapadu. Novi Zakon o strancima zato uvodi obvezu učenja jezika, a HUP upozorava da se paralelno moraju poboljšati plaće i uvjeti rada kako bi se zadržalo domaće kadrove.
Primjeri pokazuju da stimulansi djeluju: Istarska županija zaposlenima u zdravstvu i domovima plaća stanarinu do 300 eura, nudi bonus dobrodošlice do 6000 eura, sufinancira kupnju stana do 20 000 eura i osigurava besplatan vrtić. Unatoč tome, ankete među djelatnicima otkrivaju osjećaj potplaćenosti i preopterećenosti; često noću na 80 korisnika dežuraju tek jedna medicinska sestra i jedan njegovatelj.
SUSJEDNI MODEL Slovenija je ove godine uvela poseban doprinos za dugotrajnu skrb: jedan posto brutoplaće plaćaju poslodavci i zaposleni, jednaki postotak umirovljenici iz netomirovine, a samostalni poduzetnici i poljoprivrednici dva posto. Država planira prikupiti oko 620 milijuna eura godišnje te tim novcem sufinancirati institucionalnu i kućnu njegu ili isplaćivati do 500 eura mjesečne naknade onima koji skrb ne mogu drugačije osigurati. Član obitelji koji brine o roditelju mogao bi primati neto plaću od 1050 eura za jednog, odnosno oko 1500 eura za dvoje roditelja.
UNUTARNJE REZERVE ILI UVOZ? Stručnjaci se slažu da će uvoz radne snage biti potreban, ali ističu kako bi povećanje plaća i standardizirano školovanje bili prvi korak ka stabilnijem sustavu. U suprotnom, upozoravaju, nova mjesta u domovima mogla bi ostati prazna – ne zbog manjka kreveta, nego zbog manjka ljudi u radnim uniformama.