Nedostatak radne snage postao je najveći problem hrvatskog uslužnog sektora. Konobari, kuhari, frizerke i prodavači masovno nedostaju, a poslodavci se sve češće suočavaju s radnicima koji jednostavno prestanu dolaziti na posao ili se ne pojave ni na dogovorenom razgovoru.
• U mnogim kafićima gosti na naručeno piće čekaju i po pola sata jer se osoblje tek uhodava; vlasnici nerijetko mijenjaju trećeg konobara u svega dva mjeseca. • U restoranima je situacija još teža: od planiranih pet kuhara na radno mjesto katkad stignu samo trojica, dok se preostalima gubi svaki trag. • Vlasnici frizerskih salona, kafića i trgovina sve češće sami odrađuju duple smjene ili skraćuju radno vrijeme, a pojedini mali hotelijeri na internetskim platformama zatvaraju termine jer nemaju tko očistiti i primiti goste.
Državni zavod za zapošljavanje teško pronalazi kandidate. Na evidenciji su uglavnom stariji radnici pred mirovinu ili mlađi koji, prema procjenama poslodavaca, preživljavaju od povremenih poslova na crno ili uz pomoć roditelja.
Kako bi popunili radna mjesta, sve se više tvrtki okreće stranoj radnoj snazi. Prema procjenama iz sektora, Hrvatska bi za nekoliko godina mogla zapošljavati oko 300 tisuća radnika iz Nepala, Filipina, Pakistana i drugih azijskih zemalja. Poslodavci pritom strahuju da će ih u potrazi za boljim plaćama preoteti bogatije i bolje organizirane države Europske unije.
Manjak radnika nije ograničen samo na privatni sektor. U rujnu u javnim službama slijedi novi val povišica, no unatoč tome kronično nedostaje spremačica, domara, medicinskih sestara, policajaca, vozača i drugih operativnih kadrova. Kvalificirani radnici jednostavno su rijetki, a priučeni često odustanu nakon nekoliko mjeseci rada.
Demografija dodatno pogoršava situaciju. Hrvatska, koju je posljednjih godina napustilo oko 300 tisuća mladih, ubrzano stari; procjene govore da će prosječni stanovnik za desetak godina imati oko 50 godina. Bez priljeva mlađih radnika, domaći mirovinski i zdravstveni sustav suočit će se s ozbiljnim izazovima.
Dok poslodavci ubrzano traže rješenja u uvozu radne snage, stručnjaci upozoravaju da dugoročno treba raditi na zadržavanju mladih, podizanju produktivnosti i privlačenju povratnika iz inozemstva. U protivnom će, kako se sve češće čuje u branši, „ključ u bravu“ postati realnost za dio domaćih poduzetnika.