Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević ovih je dana u gradski vozni park uvrstio 45 službenih bicikala, nadajući se da će time djelatnici lakše izbjeći prometne čepove. Dok metropola tek kreće ovim smjerom, Split se već godinama oslanja na snažnu mrežu javnih bicikala – i pritom ni gradskoj upravi ne pada na pamet kupovati zasebnu flotu.
„Bicikli su nam doslovno na svakom kantunu. Djelatnici Banovine slobodno mogu uzeti javni bicikl i tako rasteretiti parkirališta“, kaže Ivana Zelić, rukovoditeljica Odjela urbane mobilnosti u tvrtki Split Parking, koja upravlja sustavom, dok je operater Nextbike.
Ključne brojke projekta „Biraj biciklu“ pokazuju koliko je Split od 2019. izgradio kulturu pedaliranja:
- ukupno nabavljeno 735 bicikala (312 električnih, 423 klasična), danas ih je u pogonu oko 600 jer se dotrajali redovito otpisuju;
- mreža je s početne četiri narasla na 69 postaja u gradu, uz dvije nove na Žnjanu i još 28 u okolnim općinama;
- registrirano je više od 120 000 korisnika, a zabilježeno 1 578 328 najmova;
- godišnja pretplata preko aplikacije stoji 26,54 eura, dok pola sata vožnje košta 0,66 eura za klasični, odnosno 1,32 eura za električni bicikl.
Sustav se ne hvali samo brojkama nego i ekološkim učinkom: splitski su biciklisti u šest godina prevalili 7,2 milijuna kilometara – što je, slikovito rečeno, 1 800 puta oko Zemlje ili 20 puta do Mjeseca – i tako uštedjeli više od 1 600 tona emisija CO₂.
Zelić uvjerava da ni terenski usponi ni manjak biciklističkih staza nisu spriječili Splićane da prigrle pedale. „Možda muškarci ne znaju, ali mnoge žene na odgovornim funkcijama u torbi nose i tenisice za svaki slučaj“, dodaje uz smijeh, ističući kako električni modeli vožnju čine lakšom svima.
Zagrebački primjer pokazuje da se službeni bicikli mogu smatrati dobrim alatom protiv gužvi, no statistika iz Splita sugerira da je još učinkovitije kada isti sustav stoji na raspolaganju svim građanima – od činovnika do turista – i kada je dovoljno razgranat da ga se doista može koristiti „na sve strane“.
