Milorad Dodik danas je otputovao u Moskvu na razgovor s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejom Lavrovom, u trenutku kada se Bosna i Hercegovina suočava s najvećom političkom krizom posljednjih godina.
BiH blokirana, Bruxelles čeka Na državnoj razini vlada politička pat-pozicija: tri bošnjačke stranke ne uspijevaju skupiti većinu kojom bi smijenile dužnosnike bliske Dodikovom SNSD-u i postavile kandidate oporbenih stranaka iz Republike Srpske. Vijeće ministara, koje vodi Bojana Krišto (HDZ BiH), zbog toga ne provodi reforme koje Europska komisija traži za otvaranje pristupnih pregovora. Za Hrvatsku, koja s BiH dijeli tisuću kilometara kopnene granice, takav zastoj znači veći rizik od nestabilnosti na jugu EU-a.
Kaos u Banjoj Luci U međuvremenu su u Republici Srpskoj na snazi proturječne odluke zbog kojih se više ne zna ima li entitet legalnog predsjednika ni vladu. Središnja izborna komisija zakazala je prijevremene izbore za predsjednika RS-a 23. studenoga, nakon što je Dodiku pravomoćno potvrđena presuda na godinu dana zatvora i šestogodišnju zabranu obnašanja dužnosti. Dodik je ipak najavio da će njegova stranka sudjelovati na izborima i postaviti „rezervnog igrača”, premda još nije otkrio ime. Najčešće se spominju aktualna članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović – koja je unatoč američkim sankcijama dobila vizu i nedavno boravila u Washingtonu – te Dodikov sin Igor, iako se potonja opcija smatra malo vjerojatnom.
Ruska potpora bez Putina Moskva i dalje tretira Dodika kao predsjednika RS-a. U najavi sastanka rusko Ministarstvo vanjskih poslova poručilo je: „Usprkos rastućem pritisku sa Zapada, RS zauzima dosljedan, konstruktivan i odgovoran stav o situaciji u Ukrajini. Rusija cijeni napore RS-a da osigura neutralnost BiH i njeno nesvrstavanje uz nezakonite antiruske restrikcije koje je nametnuo EU.” Iako su se Dodik i Vladimir Putin ove godine susreli već nekoliko puta, ovoga puta Kremlj nije predvidio zajednički termin.
Neizvjesna europska perspektiva Dok Bruxelles nastoji ubrzati proširenje kako bi ograničio ruski utjecaj na Zapadnom Balkanu, prozor prilike za BiH sve se brže zatvara. Ako se institucionalna blokada nastavi, država bi mogla čekati novo poglavlje eurointegracija godinama, s posljedicama i za Hrvatsku i za cijelu regiju.
Hrvatsko pitanje ostaje otvoreno Hrvati u BiH i dalje traže izmjene izbornog zakona koje bi im zajamčile da sami biraju svog člana Predsjedništva. Trenutačni sustav već je četiri puta omogućio Bošnjacima da izaberu i „hrvatskog” predstavnika, a realno je da će se to ponoviti i 2026. godine. Bošnjačke stranke zasad odbijaju model po kojem bi Hrvati dobili vlastitu izbornu jedinicu, a visoki predstavnik Christian Schmidt ne pokazuje namjeru da takvo rješenje nametne.
Sve oči sada su uprte u 23. studenoga. Hoće li Dodik pronaći dovoljno snažnog kandidata, hoće li izbori proći bez novih incidenata i hoće li Bruxelles napokon dobiti sugovornike spremne na reforme – pitanja su od čijih će odgovora ovisiti stabilnost cijele jugoistočne Europe.
