Djeca danas češće razgovaraju s umjetnom inteligencijom nego s vlastitim roditeljima – alarmantna je poruka s konferencije „Roditeljstvo i digitalna ravnoteža – politike po mjeri djece i roditelja” koju je udruga Roda održala u Zagrebu.
Bojana Šantić iz Rode podsjetila je da je prošlogodišnje anketno istraživanje pokazalo koliko je digitalna ravnoteža postala ključna roditeljska briga. Prema njezinim riječima, problem počinje u odraslima: „Digitalna ravnoteža prvenstveno je pitanje roditelja – koliko vremena provodimo pred ekranom, jesmo li djeci uopće dostupni za razgovor i jesmo li sami izgubili kontrolu nad svojim navikama.” Dodala je kako digitalno okruženje samo po sebi nije pogubno, ali „društvo mora postaviti jasne granice i djeci osigurati kompetencije za prepoznavanje opasnosti”.
Šantić je pozvala roditelje da prestanu reagirati isključivo strahom i zabranama te da se „prilagode novom okruženju i aktivno vode djecu”, jer mališani većinu današašnjih pitanja postavljaju chatbotovima umjesto odraslima.
Pozitivni rezultati zabrana mobitela
Grad Zagreb posljednjih je mjeseci uveo ograničenja na korištenje mobitela u gotovo svim osnovnim školama. Luka Juroš, pročelnik Gradskog ureda za obrazovanje, sport i mlade, istaknuo je da su ishodi „jako pozitivni”: djeca se više druže, aktivnija su, a zabilježen je pad slučajeva neovlaštenog snimanja i cyber-bullyinga.
Neujednačeni troškovi odgoja i obrazovanja
Iza digitalnih tema krije se i financijski pritisak. Ivana Dobrotić sa Studijskog centra socijalnog rada Pravnog fakulteta upozorila je da se „polovina roditelja teško nosi s troškovima osnovnih potreba poput hrane, odjeće i obuće”, dok trećina ne može platiti višednevne izlete ni školske potrepštine. Premda dio općina već nudi besplatne vrtiće, u četvrtini lokalnih jedinica roditelji za jaslice ili vrtić izdvajaju i do 200 eura mjesečno. Još zabrinjavajuće izgleda produženi boravak: polovica općina i gradova uopće ga nema, pri čemu najviše zaostaju Dalmacija i Slavonija.
Što ekrani rade mozgu
Neuroznanstvenik Dinko Smilović s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu podsjetio je da djeca diljem svijeta „provode previše vremena pred ekranima”, što povećava smetnje koncentracije. Dobra je vijest da je mozak plastičan, pa se negativni učinci mogu ublažiti povratkom klasičnom čitanju i većoj tjelesnoj aktivnosti. Smilović upozorava na „porast debljine, socijalne izolacije i neispavanosti” – sve posljedice vremena provedenog na mobitelu, posebice u večernjim satima.
Zaključak stručnjaka jasan je: digitalna ravnoteža počinje u obitelji. Manje ekrana za roditelje znači više razgovora s djecom – uživo, a ne preko algoritama.