Tim geologa prvi je put pronašao izravne dokaze da dvije drevne, kontinentalno velike i iznimno vruće strukture na granici jezgre i plašta upravljaju izgledom Zemljina magnetskog polja još od doba dinosaura.
Ispod površine, na dubini od oko 2 900 kilometara, leže golemi niski prostori sporijeg seizmičkog titranja, tzv. large low-shear-velocity provinces (LLSVP). Svaka od njih prostire se površinom usporedivom s afričkim kontinentom, a okružene su „prstenom” hladnijeg materijala kroz koji seizmički valovi prolaze brže.
Novo istraživanje objavljeno u časopisu Nature Geoscience pokazuje da temperaturne razlike između tih ultravrućih masa i ostatka plašta preusmjeravaju tok tekućeg željeza u vanjskoj jezgri. Upravo ta strujanja – geodinamo – stvaraju Zemljino magnetsko polje. Kada su znanstvenici u superračunalnim simulacijama ugradili LLSVP-ove, dobili su nagnuto, neujednačeno polje kakvo sateliti mjere i danas; modeli s ujednačenim plaštem nisu mogli reproducirati te nepravilnosti.
Simulacije su otkrile i da su pojedini dijelovi magnetskog polja ostajali postojani stotinama milijuna godina, dok su se drugi dramatično mijenjali. Time se, kažu autori, otvara mogućnost preciznijeg tumačenja kako su se kroz geološko vrijeme raspadali superkontinenti, mijenjala klima i stvarala ležišta ruda.
Profesor geomagnetizma sa Sveučilišta u Liverpoolu Andy Biggin ističe: „Ova otkrića imaju važne implikacije za pitanja o drevnim rasporedima kontinenata — poput nastanka i raspada Pangee — te bi mogla pomoći u razrješavanju dugotrajnih neizvjesnosti u vezi s drevnom klimom, paleobiologijom i nastankom prirodnih resursa.” Dodaje kako se dugo pretpostavljalo da se magnetsko polje, promatrano kroz duge vremenske intervale, ponaša „kao savršen štapni magnet poravnat s osi rotacije”, ali „naša saznanja upućuju da to baš i nije točno”.
Zaključak istraživanja sugerira da se magnetska prošlost planeta može razumjeti samo ako se u računima uzmu u obzir te dvije titanske strukture ispod nogu — nevidljivi arhitekti koji kroje nebeski štit od Sunčevih čestica.