EU Direktiva o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda, koja farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji nalaže pokrivanje najmanje 80 % troška pročišćavanja, izazvala je oštra upozorenja proizvođača lijekova.
Na panelu „EU Direktiva o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda: Hoće li Hrvatska ostati bez lijekova?” u sklopu EU Health Foruma predsjednica Uprave Plive Nikolina Dizdar Čehulić poručila je da bi „dio lijekova mogao postati neodrživ, što može dovesti do povlačenja proizvoda, smanjenja broja proizvođača i većeg rizika od nestašica”. Upozorila je i na mogućnost zatvaranja europskih proizvodnih linija, gubitka radnih mjesta te seljenja pogona u treće zemlje.
Ključni problem, istaknuto je, leži u pretpostavci da proizvođači mogu smanjiti okolišni otisak promjenom sastava ili procesa. Kod lijekova bi takvi zahvati ugrozili sigurnost, djelotvornost i regulatorni status proizvoda. Predstavnici industrije podsjećaju kako najveći dio farmaceutskih ostataka u otpadnim vodama nastaje nakon što pacijenti koriste lijekove, a ne tijekom same proizvodnje.
Procjene Europske komisije govore da farmaceutski ostaci čine do 66 % mikrozagađivača, dok laboratorijska mjerenja koja navodi Hrvatska udruga poslodavaca pokazuju da je stvarni udio u nekim slučajevima manji od 1 %. Istodobno, trošak provedbe Direktive u Nizozemskoj procijenjen je na oko 400 milijuna eura – i do šest puta više od početnih projekcija Komisije.
Posebno su pogođeni generički lijekovi, koji u Europi čine oko 70 % svih terapija, a manje od 20 % ukupne potrošnje na lijekove. Riječ je o segmentu s niskim maržama i cijenama često ispod tri eura mjesečno, pa dodatni trošak „nema gdje apsorbirati”, naglasila je Ana Gongola, predsjednica HUP – Udruge proizvođača lijekova. Strahuje se da bi smanjenje broja sudionika na tržištu povećalo financijski teret preostalima, otvarajući „spiralu povlačenja” i rizik ozbiljnih nestašica, osobito u manjim državama poput Hrvatske.
Farmaceutske tvrtke tvrde da već ulažu u napredne sustave pročišćavanja i visoke okolišne standarde, ali pozivaju na „širi dijalog” o provedbi Direktive, realnu procjenu troškova i novi model koji bi istodobno štitio okoliš i jamčio stabilnu opskrbu lijekovima.