Nova studija Instituta za globalno zdravlje iz Barcelone (ISGlobal) otkriva da je kratkotrajno izlaganje dimu šumskih požara gotovo dvostruko opasnije od „običnog” sitnog lebdećeg onečišćenja.
• Prosječno 535 ljudi godišnje u Europi (2004. – 2022.) umiralo je zbog udisanja čestica PM2,5 iz požara, što je 93 % više nego što bi sugerirale standardne metode procjene koje izjednačuju toksičnost svih PM2,5 izvora. • U istom razdoblju modeli bi, prema klasičnoj pretpostavci jednakog rizika, očekivali svega 38 smrtnih slučajeva godišnje. • Za svaki dodatni mikrogram PM2,5 u kubičnom metru zraka ukupan mortalitet raste za 0,7 %, smrtnost od respiratornih bolesti za 1 %, a od kardiovaskularnih za 0,9 %.
„Prethodno se smatralo da su čestice iz požara jednako toksične kao i one iz prometa. Naši rezultati pokazuju da isti iznos čestica iz požara donosi veću zdravstvenu štetu”, navela je voditeljica istraživanja prof. Cathryn Tonne.
Rekordna sezona požara u 2025.
Podaci europskih vatrogasnih službi bilježe da je do sada ove godine izgorjelo 895 000 hektara, što nadmašuje prošlogodišnje rekorde za isto razdoblje i udvostručuje prosječne emisije PM2,5 u odnosu na prethodna dva desetljeća.
„Rezultati su zabrinjavajući s obzirom na to da se učestalost ekstremnih događaja eksponencijalno povećava s klimatskim promjenama”, upozorava prof. Antonio Gasparrini sa Škole za higijenu i tropsku medicinu u Londonu, koji nije sudjelovao u radu.
Dim bez granica
I dok plameni jezici pogađaju jug Europe, istraživači podsjećaju da otrovni dim putuje stotinama kilometara.
„Dim može zahvatiti stanovništvo daleko od samog požara, pa će mnogo više ljudi biti izloženo toksičnom utjecaju nego izravnoj opasnosti od vatre”, kaže Tonne.
Klimatski stručnjaci očekuju da će se tzv. vatreni pojas pomaknuti prema sjeveru. „Ono čemu svjedočimo na Mediteranu prije ili poslije dogodit će se i u središnjoj te sjevernoj Europi”, poručuje dr. Víctor Resco de Dios s Univerziteta u Lleidi.
Ograničenja studije
Autori priznaju da su zbog malih varijacija u podacima otežano procjenjivali učinak prema dobi i spolu te da nisu potpuno razdvojili utjecaj PM2,5 od ozona, još jednog važnog zagađivača nastalog u požarima. No rezultati su ostali stabilni i nakon korekcije modela za ukupni ozon.
Zaključak
S rastućim temperaturama, sušom i sve češćim velikim požarima, zdravstveni teret dima postaje europski – a ne samo mediteranski – problem. Znanstvenici poručuju da bi javnozdravstveni sustavi trebali uvrstiti to „nevidljivo” onečišćenje u svoje planove pripravnosti jer ono već sada odnosi stotine života godišnje.
