Desetci tisuća hodočasnika iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine ovog će vikenda krenuti prema Rimu kako bi sudjelovali u jubilejskoj godini i obilježavanju 1 100. obljetnice Hrvatskog Kraljevstva te splitskih crkvenih sabora.
Prema procjenama Hrvatske biskupske konferencije (HBK), između sedam i deset tisuća vjernika organizirano putuje autobusima i zrakoplovima, dok se dodatni broj očekuje u vlastitom aranžmanu ili iz hrvatske dijaspore.
Glasnogovornik HBK Zvonimir Ancić naglašava da je put „znak jedinstva sa Svetim Ocem” te dodaje: „Pohodom apostolskim prvacima Svetom Petru i Svetom Pavlu želimo potvrditi svoje zajedništvo i vjernost Svetom Ocu.”
RASPORED U RIMU • Utorak, 7. listopada – susret hodočasnika s papom Lavam XIV. ispred bazilike sv. Petra, potom svečanu misu predvodi predsjednik HBK, zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša. • Srijeda – opća audijencija sa Svetim Ocem. • Četvrtak – dvije mise na hrvatskom u bazilici sv. Pavla; prvu služi đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić uz propovijed riječkog nadbiskupa Matu Uzinića, a drugu splitsko-makarski nadbiskup Zdenko Križić uz propovijed vrhbosanskog nadbiskupa Tome Vukšića.
Svaka će biskupija, prema Ancićevim riječima, „imati i svoj vlastiti program”, pa će dio vjernika posjetiti Padovu, Assisi, Zavod sv. Jeronima i druge rimske crkve.
DUGA TRADICIJA HRVATSKIH POHODA RIMU Prvi zapisi o hrvatskim hodočašćima datiraju iz IX. stoljeća, a posjet hrvatskih knezova Rimu zabilježen je na marginama Čedadskog evanđelistara. Dante Alighieri u 31. pjevanju Raja spominje Hrvate koji dolaze „pokloniti se Veronikinom rupcu”.
Putnički dnevnici hodočasnika oblikovali su i ranu hrvatsku književnost. Djelo „Putovanje k Jerozolimu god. 1752.” Jakova Pletikose smatra se prvim hrvatskim putopisom, dok suvremene povijesne studije analiziraju i desetke njemačkih putopisa koji svjedoče o hrvatskoj obali u XIV.–XVII. stoljeću.
OVOTJEDNO HODOČAŠĆE Procesija vjernika trajat će do 12. listopada. Organizatori najavljuju molitveni i kulturni program uz naglasak na snažnoj simbolici – potvrdi vjere te povijesnih veza hrvatskog naroda i Rimske Crkve. Kako ističe Ancić, „Hrvati vole hodočastiti u Rim i susresti se sa Svetim Ocem”, a ovogodišnje hodočašće pruža priliku da se to zajedništvo ponovno jasno izrazi.