Opća slika
Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) ocjenjuje da je kvaliteta zraka u Hrvatskoj većim dijelom godine „zadovoljavajuća”. Stručnjaci podsjećaju da mjerne postaje tijekom najvećeg dijela godine bilježe koncentracije unutar propisanih graničnih vrijednosti, no ističu i povremene vršne epizode, osobito zimi.
„Veći dio godine i na većini područja mjerne postaje bilježe vrijednosti unutar propisanih graničnih vrijednosti. Ipak, povremeno dolazi do lokalnih i sezonskih prekoračenja, osobito u zimskim mjesecima, kao posljedica emisija onečišćujućih tvari vezanih uz grijanje i promet, dodatno pojačano tijekom nepovoljnih meteoroloških uvjeta”, navodi DHMZ.
Gdje je zrak najčišći, a gdje osjetno lošiji?
• Najčišći je u slabo naseljenim područjima, planinskim krajevima te na mnogim jadranskim otocima i obali. Ondje je industrija ograničena, a prirodna cirkulacija zraka bolja.
• Veći gradovi i industrijska središta povremeno bilježe lošiju kvalitetu zraka. Razlozi su „još uvijek preveliko korištenje krutih goriva za ogrjev, ali i sve gušći promet”. Stručnjaci naglašavaju da to nije trajno stanje, nego problem povezan s hladnijim dijelom godine te stabilnim atmosferskim prilikama.
Glavni izvori onečišćenja
- Grijanje kućanstava, posebno mala kućna ložišta na drva.
- Promet i gustoća vozila.
- Industrijske i energetske aktivnosti poput termoelektrana.
- Prirodni utjecaji – saharski pijesak, šumski požari i sl.
„Zagađenje zraka nije isključivo posljedica jednog izvora, već rezultat kombinacije društvenih, gospodarskih i prirodnih faktora”, naglašavaju stručnjaci.
Kontinuirano praćenje
DHMZ ističe da se stanje ne smatra kritičnim na nacionalnoj razini, ali zahtijeva stalno praćenje i daljnja poboljšanja, osobito u urbanim sredinama. Građanima su dostupni podaci u stvarnom vremenu te trodnevne prognoze kvalitete zraka na mrežnim stranicama Zavoda.
Pozitivni trendovi
Iako se zimske epizode onečišćenja ponavljaju, stručnjaci podsjećaju da je „kvaliteta zraka prije 10 ili 20 godina bila mnogo lošija nego danas”. To sugerira da se dosadašnje mjere isplaćuju, ali i da su daljnji iskoraci – od energetske obnove kuća do smanjenja prometa – nužni kako bi se zraku u gradovima osigurala bolja ocjena kroz cijelu godinu.