Kada su irski birači proteklog tjedna zaokruživali ime sljedećeg predsjednika, dio njih možda je zastao vidjevši ime Catherine Connolly na listiću. Samo nekoliko dana ranije društvenim je mrežama kružio duboko lažirani video u kojem Connolly – ili bolje rečeno njezin digitalni dvojnik – najavljuje povlačenje iz utrke, dok joj lažni TV voditelji pružaju prividnu vjerodostojnost. Kandidatkinja je video nazvala „sramotnim pokušajem da se zavede birače i potkopa naša demokracija”.
Meta i YouTube uklonili su snimku, ne otkrivši koliko je dugo bila dostupna, no šteta je već bila napravljena: primjer je to kako umjetna inteligencija mijenja europske kampanje. Unatoč sabotaži, Connolly je na kraju slavila s 63 posto glasova.
Sličan se scenarij odvijao u Nizozemskoj. Istraživači Sveučilišta u Amsterdamu i Mainzu analizirali su oko 20 000 objava vezanih uz parlamentarne izbore i otkrili više od 400 AI-generiranih sadržaja. Najveći udio – 120 objava – vodio je do računa povezanih s krajnje desnom Strankom za slobodu (PVV) Geerta Wildersa. PVV je kampanju otvorio futurističkim videom Nizozemske pod šerijatskim zakonom, izrađenim alatom OpenAI Sora.
Kad je otkriveno da su dvojica PVV-ovih zastupnika upravljala Facebook stranicom koja je širila lažne slike vođe ljevice Fransa Timmermansa – na jednima ga policija odvodi u lisicama, na drugima broji novac – Wilders se javno ispričao suparniku.
„Normalizacija takvih praksi zabrinjava”, upozorio je Hannes Cools, stručnjak za ljudski faktor novih tehnologija na Sveučilištu u Amsterdamu. Kolega Claes de Vreese nadodaje da su „chatbotovi puni pogrešaka” i da krivo pripisuju stavove strankama, stvarajući „usisni efekt” prema krajnjem političkom spektru. Nizozemska agencija za zaštitu podataka već je 21. listopada pozvala građane da ne traže savjete od AI-sustava.
Regulatorni odgovor za sada kaska. Digital Services Act nameće odgovornost platformama da ograniče rizike po izbore, a zaseban zakon o umjetnoj inteligenciji zahtijeva označavanje generiranog sadržaja. Ipak, istraživači su primijetili da većinu oznaka dodaju same platforme, ne politički akteri.
Europska komisija priprema smjernice za visokorizične AI sustave koje bi trebale stupiti na snagu tek 2026., dok se idućeg mjeseca očekuje neslužbeni prijedlog o zaštiti izbora od stranog upletanja. Do tada će birači, stranke i nadzorna tijela morati loviti korak s tehnologijom koja, kako izgleda, više nije kuriozitet nego novo oružje u političkim obračunima.