Danska vlada pozvala je Europsku uniju da sustavnije procjenjuje stvarne troškove novih propisa za poduzeća i javnu upravu, kako bi se dopunili postojeći napori Unije na smanjenju birokracije.
Prema internom dokumentu koji će ovoga petka i subote biti na stolu ministara financija u Kopenhagenu, zakonodavne inicijative trenutačno u raspravi mogle bi svake godine tvrtke stajati do 85,9 milijardi eura, a državne institucije dodatnih 38,3 milijarde eura. Uz to se procjenjuje i jednokratni udar od 69,9 milijardi eura za gospodarstvo te 1,8 milijardi eura za javni sektor.
Ti bi se troškovi nadovezali na već postojeće administrativne izdatke koje europski propisi godišnje stvaraju poslovnom sektoru, a Eurostat ih procjenjuje na približno 150 milijardi eura.
Danska se svrstala među najglasnije zagovornike briselskog programa pojednostavljenja zakonodavstva, takozvanih „Omnibus” prijedloga, koji obuhvaćaju područja od dubinske korporativne provjere do izvještavanja o održivosti. Cilj je ojačati gospodarstvo Unije i spriječiti seljenje kompanija u Sjedinjene Države ili Kinu.
„Moramo smanjiti administrativne prepreke i rasteretiti poslovanje”, istaknula je premijerka Mette Frederiksen na početku danskog predsjedanja Vijećem EU-a, dodavši da europske tvrtke „trebaju imati najbolje uvjete za uspjeh na globalnom tržištu”.
Vladin dokument priznaje da se korist zakona – od veće sigurnosti do boljeg zdravlja građana – nerijetko teško mjeri, no upozorava da se u europskim prijestolnicama premalo pažnje posvećuje financijskim posljedicama novih pravila. Trenutačno samo 70 % propisa koje države članice pregovaraju dolazi s potpunom procjenom učinaka, a i tada su analize često parcijalne te podcjenjuju troškove, navodi se u tekstu.
„Postoji rizik da novi propisi donesu neočekivane posljedice ili prekomjerne troškove za poduzeća i javna tijela”, stoji u dokumentu, uz poziv da se osim čišćenja postojećeg zakonodavnog stanja jednaka pozornost posveti i kontroli priljeva novih propisa.