Latvijski ministar obrane Andris Sprūds smatra da ni skoro četverogodišnji niz europskih sankcija još uvijek nije dovoljno uzdrmao rusko ratno gospodarstvo da bi Moskva odustala od agresije na Ukrajinu.
„Trebat će više vremena nego što sam očekivao”, izjavio je Sprūds, dodajući kako „sankcije obično donose dugoročni pritisak i neće odmah promijeniti ponašanje Putinova autoritarnog režima”.
EU upravo dovršava 20. paket mjera, koji bi trebao biti usvojen do obljetnice invazije 24. veljače. Paket predviđa:
- proširenje crne liste na tzv. „flotu u sjeni” koja pod okriljem anonimnih vlasnika prevozi rusku naftu;
- stroža ograničenja za LNG tankere i ledolomce radi dodatnog smanjenja ruskog izvoza plina;
- nove zabrane i kontrole koje bi dodatno zatvorile europsko tržište za rusku energiju.
Hibridni pritisak na Baltik
Latvija, Litva i Estonija istodobno se nose s nizom sabotaža podmorske infrastrukture koje vlasti povezuju s ruskim hibridnim djelovanjem. Na Staru godinu oštećen je kabel između Finske i Estonije, navodno sidrom, a početkom siječnja slična je šteta nastala na liniji Latvija–Litva. Istrage su u tijeku, no zajednički je nazivnik – netransparentni tankeri čije se vlasništvo povezuje s Kremljem.
„Ne možemo postaviti ratni brod uz svaki metar podmorskog kabela”, upozorava Sprūds i priznaje da je potpuno zatvaranje Baltičkog mora nemoguće jer ga dijele s Rusijom.
Zato se regija oslanja na pojačan nadzor. Latvija sudjeluje u koaliciji osam država koje su najavile stvaranje tzv. Eastern Flank Watch – jednog od četiriju glavnih obrambenih projekata EU-a do 2030. Ipak, konkretni koraci još nisu objavljeni, pa ostaje neizvjesno kako će inicijativa izgledati na terenu.
Dok se novo poglavlje sankcija priprema, Baltik ostaje prva crta europske borbe protiv ruskog energetskog i hibridnog pritiska – bitke koja, prema riječima latvijskog ministra, očito zahtijeva maraton, a ne sprint.