BRUXELLES – Danska, trenutačna predsjedateljica Vijeća Europske unije, našla se pod sve jačim pritiskom da odustane od ubrzanog usvajanja novog klimatskog cilja EU-a za 2040. godinu.
Prema izvornom rasporedu Kopenhagen je 18. rujna planirao dva glasovanja ministara okoliša: jedno o pravno obvezujućem smanjenju emisija do 2040., a drugo o neobvezujućem, ali diplomatski važnom cilju za 2035. godinu. Ciljevi su trebali poslužiti kao dokaz zelene ambicije Unije prije Opće skupštine UN-a 24. rujna i klimatskog summita COP30 u studenome.
Međutim, već prvih dana razgovora najmanje sedam država – Francuska, Italija, Latvija, Slovačka, Mađarska, Poljska i Češka – zatražilo je da se rujanski termin otkaže i da se odluka podigne na razinu šefova država i vlada. Austrija i Bugarska poručile su da je glasovanje „prebrzo zakazano”, a Njemačka je signalizirala potporu francuskom prijedlogu da se rasprava prebaci na Europsko vijeće krajem listopada.
Poljska je za četvrtak sazvala radni doručak s oko 15 država kako bi razmotrile strategiju odgode. Poljski dužnosnik tvrdi da bi dodatno vrijeme omogućilo dogovor o „paketu” koji bi zadovoljio sve strane.
Danska zasad ostaje nepokolebljiva. Iz ureda predsjedništva poručuju: „Vodimo intenzivan i konstruktivan proces, slušamo sve države članice i pripremamo sastanak Vijeća 18. rujna.” Slijede bilateralni razgovori u pokušaju pridobivanja skeptika.
Za Kopenhagen je brz dogovor više od puke simbolike. Ako se 2035. i 2040. cilj razdvoje, prijedlog za 2035. mogao bi se temeljiti samo na postojećem zakonodavstvu, što bi ga snizilo s oko 72 na 66 posto smanjenja emisija u odnosu na 1990. godinu. Još veći rizik jest prelazak na jednoglasno odlučivanje u Europskom vijeću, gdje bi, primjerice, Mađarska mogla blokirati svaki ambiciozniji ishod.
Zagovornici odgode ističu da bi čelnici na vrhu EU-a mogli „trgovati” paketima – primjerice, klimatske ustupke povezati s pregovorima o sljedećem proračunu – što ministri okoliša ne mogu. No svaki gubitak vremena ili razvodnjavanje ciljeva bio bi težak udarac za Dansku, jednu od najsnažnijih zagovornica zelene tranzicije u Uniji.
Rasplet će pokazati može li mala, ali ambiciozna članica nametnuti tempo ili će velike sile ponovno diktirati klimatsku agendu Europske unije.