Danski parlament i vlada postigli su dogovor kojim oko 4 500 Grenlandki može tražiti po 300 000 danskih kruna (oko 40 000 eura) iz fonda pomirenja zbog prisilnog postavljanja intrauterinih uložaka (IUD) bez njihova znanja i pristanka između 1960. i 1991. godine.
Dogovor označava prekretnicu nakon trogodišnje pravne bitke 143 žena koje su tužile državu tražeći upravo taj iznos za trpljenu bol i kršenje ljudskih prava. Danska je Grenlandom upravljala kao kolonijom do 1953., a zdravstveni sustav zadržala pod svojom kontrolom sve do 1992.
Istraga koja je prethodila odluci procjenjuje da bi se pravo na naknadu moglo odnositi na približno 4 500 žena. Zakon stupa na snagu u lipnju 2026., a zahtjevi će se zaprimati od travnja iste godine. Žrtve će morati dati vjerodostojan iskaz, potvrditi da su tada živjele na Grenlandu i pod prisegom izjaviti da nisu bile obaviještene niti su pristale na zahvat.
Prošlog je rujna Danska uputila službenu ispriku. Premijerka Mette Frederiksen tada je priznala „sustavnu diskriminaciju” koja je Grenlandkama nanijela „fizičku i psihičku štetu”, dok je bivši grenlandski premijer Múte B. Egede skandal nazvao „genocidom”.
Glasovi žrtava
Bula Larsen, koja je ugradnju spirale doživjela s 14 godina, pozdravila je odluku: „Danmark er travlt med at redde sit ry som et demokratisk land og et land, hvor menneskerettigheder er vigtige at opfylde.” Istaknula je da je isplata politička dužnost, „sviđalo se to političarima ili ne”.
Larsen je opisala da je intervencija izgledala poput napada te da je godinama osjećala bol „kao da imam razbijeno staklo u trbuhu”, a ostala je i neplodna. „Aktivizmom kroz intervjue počele smo 2022. i sada, u tri godine, dobile smo ispriku i odštetu.”
Sličnu je reakciju imala i Aviaja Fontain, čija je majka Hedvig Frederiksen spiralu dobila sa 14 godina: „Sretne smo. Kao što mi je mama rekla kad me nazvala: pobijedile smo.” Iako smatra da bi iznos trebao biti veći, drago joj je da je priznato ono što se dogodilo.
Grenlandska ministrica pravosuđa i ravnopravnosti spolova Naaja H. Nathanielsen poručila je kako je nadoknada „odavno dospjela” te da se radi o priznanju traume, a ne o novcu. Danska ministrica zdravstva Sophie Løhde skandal je nazvala „tamnim poglavljem naše zajedničke povijesti” koje i danas utječe na percepciju Danske.
Iako naknada ne može izbrisati posljedice, za mnoge žene predstavlja prvi službeni korak prema zatvaranju poglavlja boli i nepravde koje je trajalo više od pola stoljeća.