Šest milijuna stanovnika Danske ovih će dana posegnuti za gotovo milijun narančastih tikvi, pretvarajući ih u zlokobna lica koja će 31. listopada zasjati na kućnim pragovima.
Najveći profit od navale na bundeve ubire 31-godišnji Christian Olesen. Prije dvije godine preuzeo je obiteljsko imanje „Hyldetoftegard” u selu Skaelskor, 110 kilometara od Kopenhagena. Njegovo polje nalik je narančastom moru: 90 000 zrelih plodova čeka isporuku trgovinama diljem zemlje.
„To je golem zadatak”, kaže Olesen dok pedesetak radnika neumorno čupa tikve, pere ih i utovaruje u kamione. Svaki kamion odnosi oko 3 000 komada, a rokovi su sve kraći jer su ovogodišnje narudžbe dosegnule rekordnih 200 000 bundeva.
Olesen objašnjava da potražnja raste oko 10 % godišnje pa će ove jeseni u Danskoj biti prodano okruglih milijun tikvi. Dok ih on supermarketima prodaje po dvije eura, kupci ih na policama nalaze po dvostrukoj cijeni.
Kupci ne štede
Četrdesetjednogodišnja Line, koja je godinama živjela u Sjedinjenim Državama, već je kupila četiri bundeve. „Nisu za djecu, nego za mene”, priznaje kroz smijeh dok nabraja kosture, paučinu i šišmiše kojima je ukrasila kuću pokraj Kopenhagena. Sa svojom djecom večeras će izdubiti veliku bundevu čiji će prijeteći osmijeh privući zamaskirane susjede gladne slatkiša.
Sličnu priču ima novinarka Gitte Young. Prije deset godina, kad se prvi put pred njenim vratima pojavila skupina kostimirane djece, ponudila im je zdrave voćne štapiće – i doživjela salvu nezadovoljstva. Danas s četvero djece i torbom punom bombona ne prepušta ništa slučaju. Vrt je pretvorila u strašnu kulisu, a rezbarenje bundeva prepustila mlađim članovima obitelji jer „svaka mora imati poseban, zastrašujući izraz”.
Zašto su Danci prigrlili poganski običaj?
Unatoč kršćanskom simbolu na državnoj zastavi, Noć vještica postala je masovna pojava kojoj se Crkva i teolozi protive. Sociolozi nemaju čvrst odgovor, no Gitte Young smatra da recept leži u dugim jesenskim mrakovima i praznini između ljetnih odmora i Božića. „Ljudi trebaju razlog za druženje, a Halloween taj strah od mraka pretvara u zabavu”, kaže.
Ipak, iza sveg treperenja svijeća stoji i tvrd konzumerizam uvezen iz SAD-a. Troškovi kostima, ukrasa, slatkiša i – dakako – bundeva, rastu do razine božićnog budžeta. „Dovoljno je prošetati ulicama i vidjeti što se sve prodaje s motivima Noći vještica. To je zapravo Noć trgovaca”, ironično primjećuje Young.
Dok Danci pripremaju metle, maske i karamele, Olesen i njegovi radnici užurbano pune posljednje kamione. Kad lampioni od bundeva zatrepere u tamnoj sjevernoj noći, njihov će posao tek kratko odahnuti – barem do sljedeće jeseni, kad potražnja opet poraste za još 10 %.