U Križevcima su uručena godišnja priznanja Hrvatske mljekarske udruge za najuzornije proizvođače mlijeka, a glavne nagrade otišle su u Đakovo i Vojvodinovac.
Obrt za poljoprivredu Điđo vlasnice Marice Tolušić ponio je titulu najbolje mliječne farme u 2025. godini. Na imanju se trenutno uzgaja 165 grla, što je, istaknuto je na svečanosti, impresivan kapacitet za primjerenu brigu o kvaliteti i kvantiteti proizvodnje.
Priznanje za najboljeg mladog proizvođača mlijeka dobio je Ivica Mikulinjak iz Vojvodinovca u Koprivničko-križevačkoj županiji. Njegova farma broji 65 mliječnih simentalskih krava, a žiri je ocijenio da sustavno ulaže u obnovu stada i modernizaciju.
Nagrade je uručio ministar poljoprivrede David Vlajčić, koji je pritom poručio da su „zaustavljeni negativni trendovi otkupa i isporuke domaćeg mlijeka”. Prema podacima koje je iznio, otkup mlijeka porastao je za 0,45 % u 2024., a prošle godine taj je rast ubrzan na 1,02 %.
Vlada, kazao je ministar, nastavlja podupirati proizvođače kroz Strateški plan Zajedničke poljoprivredne politike i posebni program razvoja sektora mljekarstva. Novi trogodišnji plan predviđa:
• povećanje broja goveda i ovaca za 20 % te koza za 30 %; • rast produktivnosti u proizvodnji mlijeka; • intenzivniju promociju domaćih mliječnih proizvoda.
Za male mljekare već je osigurano četiri milijuna eura za troškove prikupljanja, prijevoza mlijeka i kupnju novih cisterni, a cilj je, naglašava Vlajčić, „zajamčiti otkup mlijeka svim proizvođačima u ruralnim krajevima”.
Na svečanosti se oglasio i koprivničko-križevački župan Tomislav Golubić, podsjetivši da je broj goveda u županiji pao s 23 000 u 2014. na današnjih 13 000. Zato je poljoprivreda svrstana među glavne prioritete županijske uprave: izdvajanja su za 2025. povećana za 50 %, a u 2026. planiraju se gotovo milijun eura potpora, od čega će stočarstvo dobiti gotovo pola milijuna eura kroz programe male vrijednosti.
Dobitnici nagrada i najave novih potpora ulijevaju optimizam u sektor koji se posljednjih godina bori s brojnim izazovima – od pada stočnog fonda do poremećaja na tržištu. Ipak, blagi rast otkupa i ambiciozni vladini ciljevi signaliziraju da domaće mlijeko i dalje ima čvrsto uporište u hrvatskim štalama.
