Crni niz prometnih tragedija obilježio je prve dane lipnja na hrvatskim cestama, gdje je u samo sedam dana živote izgubilo 17 osoba. Prema službenim statistikama, od početka godine na prometnicama je smrtno stradalo 115 ljudi, što predstavlja porast od 16 posto u odnosu na isto razdoblje 2024.
Najviše stradalih zabilježeno je proteklog vikenda, kada su svoja vozila kobno upravljali vozači u nekoliko županija. U Osječko-baranjskoj, Brodsko-posavskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji među poginulima su pješakinja, vozačica mopeda i motociklist. Posebno dio javnosti potresla je vijest o smrti sedmogodišnjeg djeteta koje je u četvrtak stradalo zajedno s majkom u čeonom sudaru vozila na državnoj cesti kod Zaprešića.
Ozbiljne nesreće dogodile su se i u Istri, gdje je poginuli motociklist stradao u sudaru s automobilom, te u Primorsko-goranskoj županiji, gdje je 68-godišnji njemački državljanin motociklom udario u zaštitnu ogradu kraj čvora Draga. Na makarskom području, pak, tijekom noćne vožnje dvojice motociklista došlo je do nesreće u mjestu Brest, nakon koje je jedna unesrećena osoba preminula u vozilu hitne pomoći.
Uznemirujuće brojke potvrđuju i najnoviji podaci Europske komisije. Hrvatska je i dalje pri vrhu ljestvice smrtnosti u prometu, s 62 poginula na milijun stanovnika u 2024. godini, odmah iza Rumunjske, Bugarske i Grčke. Iako se bilježi blagi pad smrtnih slučajeva na razini cijele Europske unije, komisija upozorava kako je položaj Hrvatske i dalje nezadovoljavajući.
Voditelj službe prometne policije u Ravnateljstvu policije Josip Mataija potvrđuje da se broj ozlijeđenih na cestama smanjuje, ali broj poginulih raste: „Do 28. svibnja imali smo 97, a lani je bilo 84 smrtno stradalih u prometu na cestama što je oko 16 posto više. No, bilježimo smanjenje prometnih nesreća za 5 posto, smanjenje teško ozlijeđenih osoba za više od 200 ili 19 posto manje te 9 posto manje lakše ozlijeđenih.”
Mataija naglašava kako je brzina glavni uzrok prometnih nesreća te da 50 posto stradalih letos gubi život baš zbog neprilagođene vožnje. Upozorava i na važnost korištenja sigurnosnog pojasa, ističući kako je gotovo polovica preminulih vozača ili putnika bila nevezana. Uz to, sve više motociklista obuhvaća i starije vozače, koji često nemaju iskustva s takvim vozilima, a upravo je u slijetanju s ceste najviše smrtnih slučajeva.
Kako bi umanjila broj stradalih, policija poduzima pojačane mjere kontrole i najavljuje veći angažman svojih timova na cestama, posebice tijekom nadolazeće turističke sezone. „Da bi zaustavili stradavanja u prometu pokrenuli smo aktivnosti koje ćemo i nastaviti. No, moram istaknuti da policija sama nigdje nije riješila problem stradavanja osoba u prometu dok se nešto ne promijeni u glavama samih vozača”, poručuje Mataija i poziva na odgovorno ponašanje svih sudionika u prometu.
Iako Europska komisija bilježi blago poboljšanje sigurnosti na cestama u usporedbi s prethodnom godinom, pred Hrvatskom je još uvijek dug put prema cilju da se do 2030. prepolovi broj smrtnih ishoda u prometu. Švedska i Danska, s najnižim stopama smrtnosti u Uniji, pokazuju da su sustavne mjere i kontinuirana edukacija vozača u konačnici presudni za smanjenje stradanja na cestama.