Nova karta plodnosti tla, nedavno podijeljena na internetskim platformama, pokazuje da se velik dio istočne Hrvatske nalazi unutar pojasa tzv. crne zemlje ili černozema – najvrjednijeg i najplodnijeg tla na svijetu.
Černozem se oblikovao tisućama godina u umjerenim klimatskim zonama, ispod travnjaka i stepske vegetacije. Biljni ostaci ondje su se sporo razgrađivali, taložeći u zemlju goleme količine humusa bogatog dušikom, fosforom i organskom tvari. Dubina plodnog sloja često prelazi jedan metar, što černozem čini iznimno pogodnim za proizvodnju žitarica, uljarica i industrijskih kultura.
Osim hranjivosti, crna zemlja odlikuje se sposobnošću zadržavanja vlage uz dobru prozračnost, pa omogućava stabilne i visoke prinose uz relativno skromna ulaganja u gnojiva. Zbog tih je svojstava stoljećima hranila dobar dio Europe i snažno utjecala na razvoj civilizacija, migracijske tokove, ratove i gospodarstva.
Na karti je jasno ucrtan kontinentalni pojas černozema: od istočne Francuske i Panonske nizine, preko Ukrajine i južne Rusije, sve do zapadnog Sibira. Unutar tog "koridora plodnosti" nalaze se istočna Hrvatska i sjeverna Srbija, što te regije svrstava među prirodno najpovoljnija europska područja za poljoprivredu.
Stručnjaci godinama upozoravaju da se potencijal crne zemlje još uvijek nedovoljno koristi. Nova vizualizacija zato dodatno skreće pozornost na vrijednost plodnih tla u Slavoniji i Baranji te otvara pitanje hoće li Hrvatska uspjeti iskoristiti ovaj prirodni adut kako bi ojačala domaću proizvodnju hrane i povećala izvoz poljoprivrednih proizvoda.