Zaboravite na tablete za spavanje – znanstvenici sve ozbiljnije razmatraju mogućnost da se poremećaji sna liječe uz pomoć prijateljskih mikroba iz naših crijeva i usne šupljine.
Preokret u shvaćanju veze sna i mikrobioma
• Dosadašnja je pretpostavka bila da loš san narušava crijevni i oralni mikrobiom. Nova istraživanja pokazuju kako taj odnos djeluje u oba smjera: sastav mikrobiote može poboljšati ili pogoršati kvalitetu spavanja.
• Analiza tinejdžera i mladih odraslih pokazala je da veća raznolikost oralnih mikroba znači dulji san. Slično, osobe s medicinski dijagnosticiranom nesanicom imaju siromašniju crijevnu mikrobiotu.
• U studiji s 40 dobrovoljaca nošenje uređaja za praćenje sna otkrilo je da loša kvaliteta sna prati manjak mikrobne raznolikosti.
Cirkadijalni ritam pod utjecajem bakterija
Profesor integrativne fiziologije Kenneth Wright navodi da „poremećaj cirkadijalnog ritma” – od radnih smjena do takozvanog društvenog jetlaga vikendom – često donosi gastrointestinalne i metaboličke probleme u kojima neravnoteža mikroba igra važnu ulogu.
Nutricionistica Sarah Berry dodaje da nedostatak sna potiče mozak da posegne za rafiniranim ugljikohidratima, što mijenja prehranu i tako dodatno mijenja mikrobiom – no prehrana ne objašnjava sve uočene pomake u sastavu bakterija.
Koje su bakterije dobre, a koje loše?
Neuroznanstvenica Jaime Tartar ističe skupinu Firmicutes: „Neke potiču kvalitetan san, druge ga pogoršavaju.” Pad broja „dobrih” bakterija smanjuje proizvodnju neurotransmitera poput serotonina i butirata, dok se upalne vrste razmnožavaju i mogu remetiti unutarnji sat mozga.
Oralni mikrobiom također igra ulogu. Jennifer Martin, liječnica sa Sveučilišta UCLA, upozorava da upala izazvana lošom higijenom usne šupljine može suziti dišne putove i pogoršati opstruktivnu apneju.
Probiotici i prebiotici – obećanje uz ogradu
• U pokusu s 94 studenta medicine, soj Lactobacillus casei Shirota poboljšao je san pod stresom.
• Šestotjedno kliničko ispitivanje s 399 Britanaca pokazalo je da je „super gorivo za mikrobiom” – prebiotička mješavina od 30 cjelovitih namirnica – donijelo subjektivno bolje spavanje u odnosu na kontrolnu skupinu.
Unatoč intrigantnim rezultatima, Martin podsjeća: „Oprezno s dodacima bez čvrstih dokaza kad već postoje provjereni tretmani poput kognitivno-bihevioralne terapije.” Ipak, buduća bi istraživanja mogla provjeriti pomažu li probiotici osobama s blagom apnejom ili nesanicom otpornom na standardnu terapiju.
Šira slika
Wright zaključuje da bi potvrda mikrobnog utjecaja na san mogla pomoći svima, od putnika s jetlagom do radnika u smjenama i starijih osoba: „Potencijalnih korisnika je mnogo.”
Ako se pokaže da su čašica jogurta ili prebiotički smoothie dovoljni za mirnu noć, pojam „higijena spavanja” mogao bi uskoro dobiti sasvim novo značenje.