Na svečanosti u Mostaru obilježena je 30. obljetnica potpisivanja Daytonskog sporazuma, mirovnog dokumenta koji je 1995. zaustavio rat u Bosni i Hercegovini. Događaj je poslužio i kao predstavljanje Zbornika „Hrvati u daytonskoj BiH – stanje i budućnost”, u kojem domaći autori analiziraju položaj Hrvata te nude prijedloge ustavnih i institucionalnih reformi.
Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović iskoristio je prigodu da zatraži temeljitu preinaku državnog ustava kako bi, kaže, sva tri konstitutivna naroda uistinu bila ravnopravna.
„Već duže vrijeme trebalo je promijeniti Ustav Bosne i Hercegovine kako bi društvo bilo funkcionalnije, temeljeći se na jednakim pravima svih konstitutivnih naroda”, poručio je Čović, zagovarajući model konsocijacijskog federalizma s tri zasebna entiteta. Takva bi ustavna arhitektura, smatra, osigurala „sigurnost i ravnotežu između tri naroda, stvarajući tri različita entiteta koji će biti ugrađeni u bogatstvo Bosne i Hercegovine”.
Čović vidi predstojeće pregovore o članstvu u Europskoj uniji kao „platformu za ostvarenje tih promjena”, ali upozorava da to traži „političku odgovornost i pragmatizam” domaćih aktera. „Ako to ne uspijemo dogovoriti, bit ćemo prisiljeni tražiti pomoć međunarodnih partnera”, dodao je.
Napustiti logiku izgovora
Istaknuo je i da je Ured visokog predstavnika (OHR) „trebao otići davno”, jer bi domaći političari morali preuzeti punu odgovornost za budućnost zemlje. „Treba prestati s ‘alibi politikama’ koje su, nažalost, često štetile svim narodima, a posebno Hrvatima i Bosni i Hercegovini u cjelini”, zaključio je.
Zbornik prikazan u Mostaru donosi pregled trenutačnog položaja Hrvata u daytonskoj BiH i nudi smjernice za buduće ustavne zahvate koji bi, prema autorima, mogli učvrstiti načela ravnopravnosti i stabilnosti, ključna i za brži europski put zemlje.