Hillary Clinton, koja je 2016. osvojila oko tri milijuna glasova više od Donalda Trumpa, ali izgubila u izbornom kolegiju, iznenadila je izjavom o mogućoj ulozi svog političkog protivnika u okončanju rata u Ukrajini.
Govoreći o scenariju u kojem bi Rusija i Ukrajina napokon sjeli za isti stol, Clinton je podsjetila da je „Putin agresor, koji napada susjednu zemlju, pokušava promijeniti granice”.
Dodala je da bi mirovni dogovor vrijedio jedino ako Ukrajina ne bi morala prepustiti svoj teritorij i ako bi se Rusija „tijekom određenog vremena, zapravo trebala povući s teritorija” koji je okupirala. U tom slučaju, kazala je, Trump bi – unatoč njihovoj dugogodišnjoj političkoj i osobnoj netrpeljivosti – imao realan temelj za dobivanje Nobelove nagrade za mir.
Trump je za vrijeme predsjedničke kampanje 2016. godine zazivao da se Clinton, zbog korištenja privatne elektroničke pošte dok je bila državna tajnica, „strpa u zatvor“. Upravo stoga njezina najnovija gesta priznanja zvuči još snažnije: ako bi bivši predsjednik doista priveo kraju „ovaj strašni rat” bez teritorijalnih ustupaka Kijeva, Clinton smatra da bi mu svijet mogao odati počast najvišim mirovnim priznanjem.
Izjava dolazi u trenutku sve glasnijih špekulacija da bi Vladimir Putin i Volodimir Zelenskij mogli započeti izravan dijalog. Clinton vjeruje da bi sam čin sjedenja za istim stolom bio težak udarac za ruskog predsjednika, jer bi ga prisilio da pregovara iz ranjivije pozicije.
Ipak, ostaje pitanje može li se takav scenarij uopće ostvariti i ima li Trump, koji više ne obnaša dužnost, stvarni kapacitet presudno utjecati na ishod. Clinton, barem načelno, ostavlja otvorena vrata: mir koji bi vratio međunarodno priznate granice Ukrajini – neovisno o tome tko ga bude posredovao – bio bi dovoljan za Nobelovu nagradu.
