Duboko ispod londonskih ulica leži oko 31 tona venezuelanskog zlata – otprilike 15 % ukupnih deviznih pričuva zemlje – čija je vrijednost 2020. procijenjena na 1,95 milijardi dolara, a zbog rasta cijene zlata danas je vjerojatno i veća. Poluge deponirane još osamdesetih nalaze se u trezoru Bank of Englanda, drugog po veličini svjetskog skladišta žutog metala.
No, Caracas od 2018. ne može doći do svojih poluga. Nakon osporavanih predsjedničkih izbora i američkih sankcija u mandatu Donalda Trumpa, London se pridružio desecima država koje nisu priznale Nicolása Madura za legitimnog vođu te su blokirale repatrijaciju zlata. Oporbene figure tvrdile su da bi vlast zlato „ukrala ili iskoristila za financiranje diktature”.
Madurova vlada 2020. tužila je Bank of England tražeći povrat sredstava, uz opravdanje da joj novac treba za borbu protiv pandemije. Istodobno je tadašnji oporbeni čelnik Juan Guaidó, kojega je Ujedinjeno Kraljevstvo formalno priznalo kao privremenog predsjednika, polagao pravo na iste rezerve. Sudski spor je, unatoč kasnijem povlačenju međunarodnog priznanja Guaidóa, i dalje neriješen.
Najnoviji zaplet donijelo je Madurovo uhićenje u SAD-u, što je ponovno rasplamsalo pitanje tko smije raspolagati londonskim zlatom. Privremena predsjednica Delcy Rodríguez, ranije poznata po tvrdnji da je britanska blokada „očito gusarstvo”, sada šalje pomirljive poruke Washingtonu, dok je britanska ministrica vanjskih poslova Yvette Cooper u parlamentu poručila da London još ne priznaje novu administraciju, jer želi „zadržati pritisak za prijelaz na demokraciju”.
Venezuelanski slučaj uklapa se u širi trend: sve više država želi vratiti dragocjenosti iz inozemnih trezora nakon što su Zapad i saveznici 2022. zamrznuli oko 300 milijardi dolara ruskih rezervi. Nepovjerenje prema globalnom sustavu i politički rizici potiču potražnju za fizičkim zlatom, što analitičari vide kao jedan od razloga aktualnog poskupljenja tog metala.
Bank of England odbila je komentirati slučaj.
