Filip Turek, predsjednik desno-populističke stranke Motoristi i ozbiljan kandidat za novog češkog ministra vanjskih poslova, najavio je zaokret politike prema Kijevu kada nova koalicija preuzme vlast.
Turek poručuje da će se Prag „pridržavati obveza u NATO-u i međunarodnom pravu”, ali da će „prioritet dati diplomatskim naporima za okončanje rata i humanitarnoj pomoći”, umjesto daljnjeg financiranja isporuka oružja iz državnog proračuna. Naglasio je i da će buduća vlada voditi „pragmatičnu zaštitu nacionalnih interesa” te izbjegavati poteze koji bi mogli ugroziti energetsku sigurnost ili gospodarsku stabilnost Češke.
Oštra reakcija odlazećeg šefa diplomacije
Dosadašnji ministar vanjskih poslova Jan Lipavský ocijenio je da će ograničavanje vojne pomoći „sigurno razveseliti ruske vojnike na bojištu” te ga nazvao „božićnim darom Vladimira Putina”. Ustvrdio je da programski dokumenti nove koalicije „ni jednom riječju ne spominju Rusiju” i da time potkopavaju sigurnost zemlje.
Politička matematika i neizvjesna kadrovska rješenja
Motoristi su na parlamentarnim izborima osvojili šest mandata i time postali ključni partner populističkom pokretu ANO Andreja Babiša, kojem je predsjednik Petr Pavel povjerio sastavljanje nove vlade. Babiš mora u idućim tjednima predložiti listu ministara, no neki mediji nagađaju da bi Pavel mogao dovesti u pitanje Turekovu nominaciju zbog ranijih istraga policije o njegovim zapaljivim objavama na društvenim mrežama.
Utjecaj na europsku scenu
Češka je jedna od rijetkih europskih zemalja koje su organizirale velik program slanja topničkih granata Ukrajini. Mogući prekid ili smanjenje tog projekta dolazi u trenutku kada Bruxelles razmatra korištenje zamrznute ruske imovine za financiranje daljnje pomoći Kijevu. Još nije jasno hoće li se buduća češka vlada usprotiviti toj ideji.
Turek, bivši vozač utrka i nedavni europarlamentarac, također je naglasio da će se zalagati za „suverenu, samouvjerenu Češku u EU-u” koja će se „opirati daljnjem prijenosu nadležnosti na Bruxelles” i tražiti jedinstvene odluke temeljene na „uzajamnom poštovanju i pragmatičnim politikama”. Ponovno je kritizirao Zeleni plan i europsku zabranu prodaje automobila s motorima s unutarnjim izgaranjem od 2035., tvrdeći da ti propisi „ubrzavaju selidbu europske industrije u Kinu i tako paradoksalno povećavaju globalne emisije”.
Babiš do formiranja vlade mora osigurati saborsku većinu i proći glasovanje o povjerenju. Hoće li razlaz s dosadašnjom prokijevskom linijom dodatno zakomplicirati taj proces, jasno će se vidjeti nakon što predsjednik objavi svoj stav o predloženim ministrima.