Češki birači izlaze na birališta 3. i 4. listopada na parlamentarne izbore koje promatrači ocjenjuju prijelomnima za buduće odnose zemlje s Europskom unijom. Bruxelles s nelagodom prati mogućnost da uz Mađarsku i Slovačku dobije još jednog glasnog euroskeptika – Prag.
Populist Andrej Babiš i njegov pokret ANO (Akcija nezadovoljnih građana) u anketama imaju oko 30 % potpore, desetak postotnih bodova ispred vladajuće koalicije Spolu (Zajedno) premijera Petra Fiale. Babiš je 2011. osnovao ANO kao centrističku, proeuropsku stranku, no u međuvremenu ju je pretvorio u formaciju oštro usmjerenu protiv migracija i dijelova europske politike zaštite klime.
Ako, kako ankete predviđaju, ANO osvoji relativnu pobjedu, trebat će partnere za većinu u 200-članom Zastupničkom domu. Potencijalni sugovornici nude neugodan izbor: krajnje desna, otvoreno protueuropska i proruska Sloboda i izravna demokracija (SPD), krajnje lijeva koalicija Stačilo! (Dosta!) koja zagovara referendume o izlasku iz EU-a i NATO-a, te nova stranka Motoristi za sebe, koja odbacuje zelene politike. Sve tri najavile su visoku cijenu svoje potpore.
Babiš obećava ograničiti cijene energije, sniziti dob za mirovinu te smanjiti poreze građanima i tvrtkama. Otvoreno prijeti blokirati „zeleni plan” EU-a i novo dogovoreni pakt o migracijama, a spreman je surađivati s onima koji se protive daljnjoj vojnoj pomoći Ukrajini. Najavio je i okončanje tzv. „Češke inicijative” za opskrbu Kijeva streljivom financiranim iz zapadnih fondova.
Fialina tročlana koalicija – Građanska demokratska stranka, Demokršćani i TOP 09 – od 2021. je manjak proračuna smanjila s 5 % na 2 % BDP-a te upozorava da bi ANO-ova obećanja zemlju gurnula u dužničku spiralu. Spolu se zalaže za uređene javne financije i nastavak modernizacije vojske. Liberalni partneri iz dosadašnje vladajuće većine, Pirati i gradonačelnička stranka STAN, zagovaraju i uvođenje eura.
Inflacija i rast troškova života snažno su uzdrmali povjerenje u vlast: samo 15 % Čeha izjavljuje da je zadovoljno političkom situacijom, a manje od polovice smatra se ekonomski boljim nego prije Baršunaste revolucije 1989. godine. Analitičari zato očekuju da će većina odlučiti prema stanju vlastitog novčanika, a ne prema geopolitičkim temama.
Izborni sustav nameće prag od 5 % za pojedinačne stranke, 8 % za saveze dviju i 11 % za koalicije od tri ili više stranaka. Trenutačne ankete daju ANO-u 30 %, Spolu 21 %, krajnjoj desnici SPD 12 %, STAN-u 11 %, Piratima 9 %, lijevoj koaliciji Stačilo! 7 %, a Motoristima nešto iznad 5 %.
Teškoće u formiranju vlade dodatno povećavaju crvene linije ostalih aktera. Spolu, STAN i Pirati kategorički odbijaju suradnju s ANO-om, SPD-om i Stačilo!-om. Predsjednik Petr Pavel najavio je da neće imenovati ministre koji zagovaraju izlazak iz EU-a ili NATO-a, niti će dopustiti da ekstremna ljevica ili desnica preuzmu resore sigurnosti i vanjskih poslova.
Zbog toga analitičari ne isključuju reprizu sadašnje proeuropske većine, ako osvoji dovoljno mandata. Babiš bi, pak, mogao pokušati formirati manjinsku vladu ANO-a, uz parlamentarnu potporu SPD-a, Stačilo!-a ili Motorista – no takav bi aranžman bio nestabilan i podložan stalnim ucjenama partnera.
Bez obzira na ishod, rezultati koji će biti poznati već u subotu poslijepodne odredit će ne samo budući smjer Češke, nego i ravnotežu snaga unutar EU-a dok se Unija nastoji održati jedinstvenom oko pomoći Ukrajini i energetskog zaokreta.