Nova studija sa Sveučilišta Liverpool John Moores sugerira kako premali unos vode može pojačati tjelesni odgovor na stres.
Istraživači su tijekom tjedan dana pratili skupinu zdravih mladih odraslih osoba, podijeljenih na dvije grupe: jednu koja je pila preporučenu količinu tekućine i drugu koja je unos smanjila na manje od 1,5 litara dnevno. Nakon praćenja krvi i urina, sudionici su prošli simulirani stresni test – lažni razgovor za posao i matematički zadatak pred komisijom.
Rezultati su bili jasni:
- osobe s nižim unosom tekućine imale su približno 50 % višu razinu kortizola u slini u odnosu na dobro hidrirane kolege;
- sami ispitanici nisu osjećali žeđ, što ukazuje da žeđ nije pouzdan signal dehidracije.
Kortizol, hormon koji tijelo luči kao odgovor na stres, u povišenim koncentracijama dugoročno povećava rizik od srčanih bolesti, dijabetesa i depresije. Mehanizam je, ističu stručnjaci, povezan s vazopresinom – hormonom koji se oslobađa kada tijelo osjeti manjak tekućine. Vazopresin djeluje na hipotalamus, potičući dodatno lučenje kortizola i produbljujući osjećaj napetosti.
Jedan od najjednostavnijih pokazatelja hidratacijskog statusa je boja urina: svijetložuta upućuje na dobru hidraciju, dok tamnija nijansa signalizira da treba posegnuti za čašom vode.
Kako održati optimalnu razinu tekućine i smanjiti stres:
- držite bočicu vode na radnom stolu ili uz krevet,
- nosite je sa sobom prilikom izlaska,
- pijuckajte redovito tijekom dana, a ne tek kad osjetite žeđ.
Drugim riječima, jednostavna navika poput redovitog ispijanja vode može biti učinkovit saveznik u zaštiti mentalnog i fizičkog zdravlja, osobito u danima prepunima rokova i izazovnih zadataka.