Na pozornici Svjetskog gospodarskog foruma u Davosu kanadski premijer Mark Carney jasno je dao do znanja da Ottawa više ne želi biti pasivni promatrač globalnih tektonskih pomaka. Umjesto uobičajenih poziva na multilateralnu suradnju, Carney je govorio o carinama, energetskoj sigurnosti i geopolitici, poručivši kako je „poslijehladnoratovski, na pravilima utemeljen međunarodni poredak skončao”.
„Nalazimo se usred raspada, a ne tranzicije”, naglasio je, upozorivši da države koje ne djeluju strateški riskiraju postati kolateralna šteta „globalne fragmentacije”. Kao jezgru novoga kursa izdvojio je kanadske resurse – naftu, plin i hidroenergiju – tvrdeći da se suverenitet danas brani kontrolom nad lancima opskrbe i teritorijem, a ne deklaracijama.
Carney je posebno upozorio na rastući protekcionizam unutar zapadnog savezništva, ocjenjujući da carinske barijere ne ugrožavaju samo trgovinu, nego i sigurnosnu arhitekturu Sjeverne Amerike, osobito na Arktiku.
Odmah nakon govora stigao je neizravni odgovor iz Washingtona. Donald Trump je, ne spominjući Kanadu imenom, izjavio da „saveznici koji ovise o američkom tržištu moraju prihvatiti novu realnost” te poručio da su carine „legitimno sredstvo nacionalne sigurnosti”. Poruka je potvrdila ono čega se Ottawa pribojavala: u doktrini „Prvo Amerika” međuzavisnost postaje poluga pritiska.
Analitičar Ian Bremmer iz Eurasia Grupe sažima: „Kanada pokušava igrati racionalnu igru u političkom okruženju koje sve više nagrađuje iracionalne poteze. Ovaj nastup u Davosu bio je simptom, a ne uzrok promjene.”
Carneyev govor tako označava kraj razdoblja u kojem je Ottawa svoju vanjsku politiku temeljila na konsenzusu i mekim vrijednostima. U novom, fragmentiranom svijetu Kanada se, čini se, sprema zauzeti tvrđi stav – polazeći od vlastitih resursa kao ključne poluge moći.
