SOFIJA – Bugarska će 1. siječnja postati 21. članica europodručja, no povijesni korak dolazi u trenutku duboke političke nestabilnosti i oštre društvene podjele oko same ideje.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen poručila je da će „thanks to the euro” Bugarska dobiti više trgovine, ulaganja te „quality jobs and real incomes”. Povjerenik za gospodarstvo Valdis Dombrovskis nadovezao se tvrdnjom da je zajednička valuta ključna „u vrijeme rata Rusije protiv Ukrajine i rastućih geopolitičkih napetosti” jer naglašava europsko jedinstvo.
Ipak, anketa bugarskog ministarstva financija otkriva da je potpora jedva natpolovična: 51 % građana podupire uvođenje eura, 45 % mu se protivi. Napetosti su eskalirale još u lipnju kada su zastupnici proruskog ultradesničarskog pokreta Preporod blokirali saborsku govornicu nakon što je Bruxelles dao zeleno svjetlo za ulazak u eurozonu.
Četverogodišnja politička kriza – sedam parlamentarnih izbora i učestali optužbe za korupciju – dodatno je nagrizla povjerenje javnosti. Vrhunac je stigao prošloga tjedna kada je vlada premijera Rosena Željazkova podnijela ostavku nakon masovnih protukorupcijskih prosvjeda diljem zemlje.
Strahovi od poskupljenja Prosječna neto plaća od oko 1 100 eura čini inflaciju tijekom prijelaza bolno osjetljivom temom. Šezdesetsedmogodišnji umirovljenici Nenčo i Maja Nešev iz vidinskog kraja priznaju da brinu kako će rast cijena „pojesti” skromni kućni budžet. Inženjerka hrane Elena Vasileva (26) ističe i emocionalni aspekt: napuštanjem leva, uvedenog 1881., Bugarska, kaže, „gubi dio identiteta”.
Proruskog nastrojeni makroekonomist Viktor Papazov – savjetnik stranke Preporod – tvrdi da zemlju čeka „grčki scenarij”. Paralelno, istraživački novinari razotkrili su mrežu društvenih profila povezanih s Rusijom koji šire dezinformacije o euru i potencijalno potpiruju protivljenje novoj valuti.
Nisu svi skeptični. Farmaceutkinja Marija Valentinova (35) uvjerena je da će euro „in the long run” koristiti nacionalnom gospodarstvu.
Tehnički detalji prijelaza Od 1. do 31. siječnja u opticaju će istodobno biti lev i euro; nakon toga će se plaćati isključivo eurom. Ekonomist Petar Ganev iz Instituta za tržišno gospodarstvo očekuje miran proces i brzu prilagodbu: „Što će se s nama dogoditi – hoćemo li u eurozoni biti dobar ili loš primjer – ovisi isključivo o nama.”
Bugarska, s 6,5 milijuna stanovnika i statusom najsiromašnije članice EU-a, polaže velike nade u jedinstvenu valutu. Bilo da euro donese osjetne koristi ili potvrdi najcrnje prognoze, jasno je da će odgovor na to pitanje oblikovati i budući odnos zemlje prema Bruxellesu – i prema Moskvi.