Udruženje Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH) zajedno s europskim krovnim organizacijama SolarPower Europe i WindEurope zatražilo je hitnu intervenciju Europske komisije kako bi se deblokirala ulaganja u zelenu energiju u Hrvatskoj.
U zajedničkom pismu Komisiji upozorava se da su zbog regulatornog zastoja „zamrznuta” 60 projekta ukupne snage 3,5 GW—od sunčanih i vjetroelektrana do geotermala i baterijskih sustava—teške više od tri milijarde eura. Investitori su već platili 25 milijuna eura za energetska odobrenja, a ta odobrenja počinju istjecati krajem godine.
Glavni zahtjevi Bruxellesu • naknada za priključenje na mrežu od 0 €/kW, kako je ranije najavljeno, ali još nije provedeno; • otvaranje tržišta usluga uravnoteženja za proizvođače iz obnovljivih izvora; • uvrštavanje elektrifikacije i skladištenja energije u nacionalne planove.
Prema OIEH-u, ključni je problem što Hrvatska energetska regulatorna agencija tri godine kasni s donošenjem jedinične cijene priključenja. Operater prijenosnog sustava HOPS pritom „pokušava troškove modernizacije mreže, planirane prije desetak godina i nevezane za nove projekte, prebaciti na OIE projekte”, čime ih, kako tvrde, poskupljuje 30 do 40 % i čini neisplativima.
Analiza Energetskog instituta Hrvoje Požar procjenjuje trošak priključenja na 181 €/kW, što bi zahtijevalo 480 milijuna eura ulaganja. OIEH smatra da je studija neutemeljena jer uključuje stare projekte mrežne nadogradnje, isključuje planirane baterijske spremnike i modelira „nerealna preopterećenja mreže”.
Neučinkovito tržište i sukob interesa U pismu se navodi da je hrvatsko tržište uravnoteženja „nefunkcionalno” jer je HEP Proizvodnja gotovo jedini ponuđač, a HOPS—koji bi trebao organizirati tržišnu nabavu—također je u vlasništvu HEP-a. Time se, prema autorima, stvara sukob interesa i krše europska pravila po kojima usluge moraju odražavati stvarne troškove.
Zastoj u planiranju elektrifikacije Hrvatska je 2022. imala tek 2,4 % obnovljive energije u prometu, od čega samo 0,2 % električne energije iz OIE, a cilj do 2030. iznosi skromnih 5,8 %. Zbog kašnjenja u provedbi direktiva RED II i RED III već je pokrenut postupak zbog povrede prava EU.
Posljedice kašnjenja OIEH upozorava da bi bez brzog dogovora: • 2,5 GW projekata moglo biti napušteno već sljedeći tjedan nakon što investitori prime rješenja HOPS-a; • Hrvatska mogla izgubiti milijarde eura ulaganja i trajnu priliku za nižu cijenu električne energije; • uvoz fosilnih goriva, koji već sada premašuje 25 %, dodatno porasti, dok bi cilj od najmanje 42,5 % udjela obnovljivih izvora u potrošnji do 2030. postao neuhvatljiv.
„U posljednjih godinu dana svakog mjeseca slali smo Ministarstvu gospodarstva dopise u kojima smo detaljno upozoravali na probleme i nudili rješenja. Nažalost, suočavamo se s višegodišnjim odgađanjem i prebacivanjem odgovornosti”, poručuju iz OIEH-a koje vodi Maja Pokrovac.
Udruženje stoga traži da se rokovi valjanosti dozvola zamrznu dok država ne raspiše natječaje za energetska odobrenja na državnom zemljištu i dok se ne utvrdi realna, tržišno prihvatljiva naknada za priključenje. Bez toga, upozoravaju, Hrvatska riskira ostati bez vitalnih investicija koje bi joj mogle jamčiti energetsku sigurnost i konkurentne cijene struje.