Europske vlade razmatraju imenovanje posebnog izaslanika koji bi, u ime Unije ili šire skupine država, vodio razgovore s Kremljem o Ukrajini. Ideja je dobila zamah nakon što su u više prijestolnica ojačali strahovi da bi Washington – osobito u slučaju povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću – mogao samostalno sklopiti mirovni sporazum nepovoljan za europske interese.
Prema riječima trojice diplomatskih dužnosnika upoznatih s inicijativom, ključni poticaj stigao je iz Francuske i Italije. Predsjednik Emmanuel Macron i premijerka Giorgia Meloni u posljednjim su tjednima zajednički zagovarali otvaranje kanala prema ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu i njegovu užem krugu, premda dosadašnji međunarodni napori za pregovore zapinju.
Tri su godine vodeće članice EU‐a kategorički isključivale izravne pregovore, oslanjajući se na paket sankcija kao glavni pritisak na Moskvu. Sada, međutim, zaključuju da bi se ključne "crvene linije" – poput budućeg članstva Ukrajine u NATO‐u – mogle sačuvati jedino ako Europa sjedne za stol umjesto da promatra dogovor sklopljen preko oceana.
Prijedlog još obiluje otvorenim pitanjima. Nije jasno bi li izaslanik predstavljao isključivo Europsku uniju ili širu "koaliciju voljnih" u koju bi se, primjerice, uključila i Ujedinjena Kraljevina. Također se tek treba definirati hoće li mu mandat biti ograničen na prekid sukoba ili i na oblikovanje buduće sigurnosne arhitekture Istočne Europe.
Unatoč nedorečenostima, sugovornici tvrde da je u Bruxellesu stvoren rijedak konsenzus: kontinent mora preuzeti glavnu ulogu u vlastitom sigurnosnom okruženju. „Bez našeg čovjeka za stolom riskiramo da drugi odlučuju o našim granicama i vrijednostima”, upozorava jedan od diplomatskih izvora.
Ako plan bude formaliziran, riječ bi bila o najočitijem zaokretu europske politike prema Rusiji od početka rata i signal da Europska unija – nakon godina oslanjanja na američko vodstvo – želi izravnije kormilariti rješenjem najvećeg sigurnosnog izazova na kontinentu.
