Bruxelles ovoga tjedna na sastanku europskih čelnika u Kopenhagenu dolazi s dva hitna prijedloga pomoći Ukrajini, no oba već nailaze na ozbiljne prepreke.
Prvi prijedlog predviđa korištenje oko 200 milijardi eura zamrznute ruske imovine za dugoročno financiranje Kyiva. Europska komisija prošlog je tjedna državama članicama poslala kratku, okvirnu bilješku: naglašava se da bi se izbjegla izravna konfiskacija, pravno upitna i potencijalno štetna za europska gospodarstva. Ideju je podržao njemački oporbenjak Friedrich Merz, ali Belgija – u čijim se trezorima nalazi najveći dio imovine – oštro se usprotivila. Gradonačelnik Antwerpena Bart De Wever upozorio je da njegova zemlja ne može nositi sav rizik, dok je predsjednica Europske središnje banke Christine Lagarde izrazila nezadovoljstvo „nedostatkom detalja” u Komisijinu planu.
Drugi prijedlog, kolokvijalno nazvan „Costa plan”, mijenjao bi pravila proširenja kako bi Ukrajina tijekom pregovora prolazila faze bez jednoglasne podrške svih 27 članica; jednoglasje bi i dalje bilo nužno tek za konačnu odluku. Cilj je oslabiti stalni blok mađarskog premijera Viktora Orbána, ali i taj prijedlog traži – jednoglasje. Budimpešta mu se već otvoreno protivi, a pridružile su joj se Nizozemska i Bugarska. Diplomati tvrde da je stoga „mrtav na startu”.
Poznavatelji procesa čude se što bivši portugalski premijer António Costa troši politički kapital na prijedlog s tako tankim šansama. Neki smatraju da Europska unija nema boljeg rješenja osim čekati parlamentarne izbore u Mađarskoj iduće godine i nadati se promjeni vlasti. No, dotad bi se politička karta Europe mogla dodatno zakomplicirati, primjerice ako u Češkoj pobjedi Orbánov saveznik Andrej Babiš.
Dok rat ulazi u treću godinu, Bruxelles se tako suočava s paradoksom: financijska i institucionalna kreativnost raste, ali politički zid ostaje neprobojan.
