BRUXELLES – U europskim se institucijama ubrzano proširila ideja da se oko 140 milijardi eura zamrznute ruske imovine pretvori u beskamatni „reparacijski zajam” Kijevu – uz jasnu odrednicu da novac ode ponajprije za kupnju europskog oružja.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen poručila je da bi taj model bio održiviji od dosadašnjeg korištenja samo kamata: „We need a more structural solution for military support and this is why I have put forward the idea of a reparations loan that is based on the immobilized Russian assets… We will strengthen our own defense industry by ensuring that part of the loan is used for procurement in Europe and with Europe.”
Sporazum bi trebao sazrijeti na neformalnom summitu čelnika Unije u srijedu u Kopenhagenu. Ondje će se raspravljati i o tome kako neutralizirati moguće veto-prijetnje iz Budimpešte i Bratislave, koje tradicionalno zauzimaju mekši stav prema Moskvi.
Njemački kancelar Friedrich Merz predlaže da se Kijev obveže trošiti sredstva isključivo na europsko naoružanje, a diplomati navode da prijedlog uživa široku potporu. Jedan predstavnik država članica obrazložio je logiku kratko: „If Ukraine loses the war, there will be nothing to rebuild.”
Francuska podupire oružanu komponentu, ali i dalje provjerava pravne detalje. Dodatni vjetar u leđa stiže iz Stockholma i Helsinkija: u zajedničkom pismu Švedske i Finske ističe se da bi zajam trebao „contribute to European security and defence capabilities by integrating Ukraine further into European cooperation”, uz napomenu da je „providing Ukraine with modern military equipment in all domains, based on Ukraine’s needs, is an important part of Europe’s reassurance measures.”
Druga skupina država, međutim, želi da Ukrajina sama odlučuje o raspodjeli sredstava – od plaća javnih službi do obnove infrastrukture. Europska komisija u internom je dokumentu predložila kompromis: dio novca za oružje, dio za tekući proračun Kijeva, a omjer bi definirali šefovi država i vlada.
Tehnički detalji još se bruse. Zamrznuta sredstva nalaze se na računima Europske središnje banke pod skrbi belgijskog klirinškog diva Euroclear, a zamjenici ministara financija ovaj tjedan putem videokonferencija analiziraju „kreativno” financijsko inženjerstvo koje bi omogućilo isplatu. Ministar financija raspravljat će o prijedlogu 10. listopada u Luksemburgu.
Pravni rizici ostaju značajni, osobito za Belgiju. Bivši ruski predsjednik zaprijetio je sudskim tužbama svakome tko se usudi „dirnuti rusko vlasništvo”. Ipak, pravnici Vijeća EU uvjeravaju da se spor može preduhitriti pažljivim ograničenjem presedana. Profesor Armin von Bogdandy ocjenjuje: „They’ll negotiate the legal reasoning … so that member states can say we see that this is very important, in this very narrowly subscribed situation… It makes perfect and legitimate sense.”
Ako pravni štit bude dovoljno čvrst, Bruxelles još mora odlučiti hoće li pravila o sankcijama promijeniti tako da se odluka umjesto jednoglasno donosi kvalificiranom većinom – čime bi Budimpešta i Bratislava ostale bez veto-alata.
Vrijeme, upozoravaju diplomati, radi protiv Ukrajine: linija bojišnice traži stalni priljev streljiva i opreme, a proračunske rupe u Kijevu rastu iz mjeseca u mjesec. Zato mnogi u Bruxellesu ovaj potez vide kao brzu injekciju – istodobno za opstojnost Ukrajine i jačanje europske vojne industrije.
