Europska komisija 22. travnja planira predstaviti nacrt zakonskih izmjena kojima bi porezi na električnu energiju u Uniji prvi put nakon dva desetljeća znatno pali. Cilj je ublažiti nagli rast računa nastao zbog eskalacije rata s Iranom i gotovo potpunog zatvaranja Hormuškog tjesnaca, ključne rute za oko 20 posto svjetske nafte.
Prema radnom dokumentu, električna energija trebala bi biti oporezivana znatno blaže od nafte i plina, kako bi se građane i industriju ohrabrilo na brži prelazak na obnovljive izvore. Pravila o energetskom oporezivanju nisu se mijenjala od 2003., a prethodni pokušaji reforme više puta su propali.
Cijena nafte ponovno je preskočila granicu od 100 dolara po barelu, dok su europske veleprodajne cijene plina od početka sukoba narasle za više od 70 posto. Budući da se veleprodajna cijena električne energije u velikoj mjeri određuje prema plinskim elektranama, poskupljenje se izravno prelijeva na račune kućanstava i poduzeća.
„Plaćamo vrlo visoku cijenu zbog naše pretjerane ovisnosti o fosilnim gorivima”, upozorila je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen dodajući kako će „energija iz fosilnih goriva i u godinama koje dolaze ostati najskuplja opcija”.
Bruxelles smatra da će porezni poticaj ubrzati gradnju obnovljivih elektrana i ublažiti buduće energetske šokove. Ako države članice podrže prijedlog, građani bi prve efekte na računima za struju mogli osjetiti već sljedeće godine.
