Napadi američkog predsjednika Donalda Trumpa na papu Franju posljednjih su dana dosegnuli novu razinu, nakon što je poglavar Katoličke crkve tijekom nedjeljne mise u bazilici svetog Petra u Vatikanu upozorio na „krive procjene velikih sila koje postaju nepredvidljive i agresivne”.
Trump je poruku iz Rima doživio kao izravnu kritiku svoje vanjske politike te je, prema više izvora iz Bijele kuće, javno i na društvenim mrežama oštro uzvratio. Time je sukob s Vatikanom, koji tinja još od njihovih razmimoilaženja oko migracija i klimatskih promjena, ponovno dospio u središte američke političke arene.
Politolog Dario Krolo ocjenjuje da je „teško reći postoji li iza ovakvog sukoba nekakav dublji smisao i strateška politička ideja pred međuizbore”. No priznaje da Trumpov tim već godinama uspješno mobilizira dio konzervativne baze upravo sukobljavanjem s elitama, pa i vjerskima, kada poruka „America First” treba dodatno pojačanje.
Ipak, frontalni napad na papu Franju rizik je i za Trumpa. Katolici čine gotovo petinu američkog biračkog tijela, a među njima je poprilično velik broj neodlučnih glasača u ključnim saveznim državama. Demokrati zato već koriste priliku kako bi predsjednika prikazali kao čovjeka spremnog zaobračunati se čak i s duhovnim autoritetom kojega poštuje velik dio američke javnosti.
U Vatikanu zasad izbjegavaju daljnju eskalaciju. Papini suradnici ističu da je nedjeljna homilija bila „opći apel za odgovornost”, a ne napad na bilo koju zemlju ili čelnika. No sama činjenica da su se morali oglasiti pokazuje koliki je odjek dobila Trumpova reakcija.
Hoće li se predsjednikova strategija isplatiti ili će mu se, kako upozorava dio analitičara, 'obiti o glavu', bit će jasnije tek nakon međuizbora. Za sada je sigurno samo jedno: spor s Vatikanom ponovno potvrđuje da američka predizborna kampanja ni ovoga puta neće štedjeti najviše svjetske autoritete.
