Europska komisija objavila je popis od osam ključnih projekata kojima želi ukloniti uska grla u prijenosnoj mreži i pripremiti teren za buduću uporabu vodika kao čistog goriva.
Prema postojećim pravilima, svaka članica Unije trebala je do 2020. moći uvesti ili izvesti najmanje 10 % svoje potrošnje električne energije, a taj prag raste na 15 % do 2030. No, više država još uvijek ne doseže ni početni cilj.
Najveći prioritet je povezivanje Iberijskog poluotoka s ostatkom kontinentalne mreže. Španjolska je, izuzme li se veza s Portugalom, trenutačno spojena sa samo 2 % kapaciteta, ponajprije zbog dugogodišnjeg francuskog protivljenja koje štiti konkurentnu nuklearnu industriju.
Drugi projekt predviđa spajanje Cipra visokim naponskim kabelom na europsku mrežu, a kabel bi se protegnuo sve do Izraela, što otvara politička pitanja usred pojačanog pritiska Bruxellesa na Tel Aviv zbog ratnih zbivanja u Gazi.
Ostale točke uključuju jačanje veza s baltičkim državama, pretvaranje vjetroparkova u Sjevernom moru u offshore čvorišta, te pojačavanje prijenosa prema jugoistoku Europe, gdje je slab protok električne energije lani pridonio skoku cijena.
U Sredozemlju se planiraju dva vodikova plinovoda: jedan bi povezao Uniju s Afrikom, a drugi Španjolsku sa sjeverom kontinenta.
Analitičari pozdravljaju naglasak na Iberiji i jugoistoku, ali upozoravaju da južna Europa dobiva samo vodikove koridore, dok se dodatni elektroenergetski spojevi ne spominju, što smatraju propuštenom prilikom.