Europska komisija službeno je ublažila jednu od ključnih mjera Zelenog plana: umjesto potpunog, 100-postotnog prelaska na vozila s nultom emisijom do 2035., proizvođači će morati dosegnuti 90 %.
Preostalih 10 % smjet će činiti plug-in hibridi, blagi hibridi, produživači dometa pa čak i klasični motori s unutarnjim izgaranjem. Taj dio proizvodnje, međutim, morat će se „nadoknaditi” ekološkim zahvatima u tvornicama – primjerice uporabom „zelena“ čelika iz europskih visokih peći ili biogoriva u vozilima koja nisu električna.
„Ovo će omogućiti da plug-in hibridi i vozila s motorom s unutarnjim izgaranjem i nakon 2035. ostanu dio ponude, uz potpuno električne i vodikove modele”, stoji u obrazloženju Komisije.
Komisija je popustila nakon intenzivnog lobiranja najvećih proizvođača automobila te političkog pritiska Berlina i Rima. Njemački kancelar Friedrich Merz i talijanska premijerka Giorgia Meloni upozoravali su da industrija ne uspijeva dovoljno brzo prebaciti sve modele na struju i da pritom gubi utrku s kineskim konkurentima.
Zasad je ublažen i cilj za laka dostavna vozila: umjesto 50-postotnog smanjenja emisija do 2030., tražit će se pad od 40 %.
„Europe remains at the forefront of the global clean transition”, poručila je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen, naglasivši da je odluka donesena nakon „intenzivnih dijaloga s automobilskim sektorom, udrugama civilnog društva i ostalim dionicima”.
Zeleni zastupnici u Europskom parlamentu odluku nazivaju „potpunim razvodnjavanjem” ključnog propisa, upozoravajući da će usporiti smanjenje emisija stakleničkih plinova.
Komisija je istodobno pokušala umiriti klimatske aktiviste paketom poticaja: proizvođači će do 2035. za svako proizvedeno malo, cjenovno pristupačno električno vozilo dobiti „super-kredit“ – u obračunu kvota vrijedit će kao 1,3 automobila s nultom emisijom. Bruxelles računa da će to potaknuti širu ponudu kompaktnih modela, kategorije koja je najtraženija među europskim vozačima.
U paketu se posebno ističu i mjere za ubrzanje potražnje među velikim korporativnim flotama, koje kasnije pune tržište rabljenih automobila i time šire dostupnost električne mobilnosti.
Revidirani propis sada ide pred Europski parlament. Ako zastupnici potvrde dogovor, najveća industrijska grana na kontinentu dobiva dodatno desetljeće za prilagodbu – ali i obvezu da preostalih 10 % „fosilnih” automobila kompenzira zelenijom proizvodnjom.
