Europska komisija otvorila je novi postupak protiv Mađarske jer je državnoj naftnoj kompaniji MOL omogućila da, pozivajući se na kontroverzni Ugovor o energetskoj povelji (ECT), tuži drugu članicu Europske unije – unatoč presudi Suda EU-a iz 2021. koja takve tužbe unutar Unije zabranjuje.
Komisija je u četvrtak Budimpešti poslala službenu opomenu i dala joj dva mjeseca da objasni zašto ignorira tzv. presudu „Komstroy”. Ako odgovor ne bude zadovoljavajući, slučaj može završiti pred Sudom EU-a, uz prijetnju znatnim novčanim kaznama.
ECT je nastao početkom devedesetih kako bi se potaknule investicije u tada nestabilne postkomunističke zemlje. Vremenom je prerastao u omiljeni alat investitora za potraživanje odštete zbog izgubljene dobiti, primjerice nakon vladinih mjera za smanjenje emisija. Unutar EU-a više se puta koristio protiv država koje su najavljivale gašenje termoelektrana na ugljen.
Međutim, Sud EU-a je presudom iz 2021. jasno poručio da se arbitražni mehanizam iz ECT-a ne može primjenjivati među državama članicama. Sve su članice to prihvatile osim Mađarske, koja tvrdi da se zabrana odnosi isključivo na buduće, a ne i na postojeće investicije.
Komisija Mađarsku zbog tog stajališta već vodi pred sud, a sada otvara i novu proceduru: MOL je, navodi se, pred arbitražnim sudom u trećoj zemlji zatražio ovrhu nad ranijom presudom protiv jedne članice EU-a, dok je tvrtka kojom upravlja MOL pokrenula i novi postupak protiv druge članice. Imena država nisu objavljena, no prvi se slučaj tumači kao zahtjev da američki sud naloži Hrvatskoj isplatu 222 milijuna eura, nakon što je Zagreb poništio MOL-ovo ulaganje povezano s podmićivanjem tadašnjeg premijera.
Europska unija službeno je u lipnju izišla iz Energetske povelje, ali je njezina „sunset” klauzula duga 20 godina: postojeće tužbe, kao i nove iz država koje još nisu napustile sporazum – među njima zasad i Mađarska – mogu se voditi sve do 2045. godine.