Europska komisija u ožujku započinje zajedničku procjenu s državama članicama kako bi ispitala način na koji Njemačka primjenjuje pravila i zaštitne mehanizme Schengena, doznaje se od izvora upoznatih s procesom.
Povod za reviziju je nedavna medijska istraga koja je otkrila da je Berlin neke ukrajinske državljane – koji su vrijeme rata proveli u ruskim zatvorima – označio sigurnosnom prijetnjom i onemogućio im ulazak u Europsku uniju.
Komisijina evaluacija stavlja pod povećalo njemačku praksu pojačanih, nasumičnih policijskih provjera na nacionalnim granicama, ali i sve veći tehnološki utjecaj koji Berlin ima na postupke nadzora vanjske granice Schengena u drugim državama.
Osim sigurnosnih motiva, pooštreni pristup potaknut je i unutarnjopolitičkom računicom. Vlada konzervativnog kancelara Friedricha Merza pojačanim kontrolama i ubrzanim deportacijama nastoji umanjiti privlačnost krajnje desnice te se distancirati od dotad liberalnijeg pristupa azilu.
Mjera privremenih graničnih provjera vrijedi do ožujka, kada će Berlin odlučiti hoće li je produljiti. Kritičari tvrde da takva praksa narušava temeljno načelo slobodnog kretanja unutar Unije.
Očekuje se da će rezultati evaluacije odrediti smjer budućih rasprava o ravnoteži između sigurnosti i slobode kretanja u Schengenskom prostoru.
