Bespilotne letjelice u ukrajinskom su ratu pokazale koliko brzo, jeftino i smrtonosno mogu promijeniti tijek borbi, a njihova se prijetnja sve snažnije nadvija nad europskim nebom. Nakon niza incidenata s neidentificiranim dronovima iznad država članica, Europska komisija predložila je stvaranje radarsko-presretačkog štita koji bi obuhvatio deset zemalja na istočnom rubu Unije.
„Fokusirani smo na prijetnju dronovima i kako izgraditi zid protiv njih. To će biti naša budućnost. Druga strana uvijek će ići korak naprijed u tehnologiji, o tome treba razmišljati i stalno se truditi biti bolji”, izjavio je glavni informacijski časnik NATO-a Manfred Boudreaux-Dehmer.
Ključ: zajednički sustav
Stručnjaci upozoravaju da fragmentirani pristup nema smisla. „Zaista nema smisla da Njemačka štiti svoj zračni prostor ako Poljska i baltičke države budu upotrebljavale drukčiji sustav. Europa mora imati zajednički sustav koji funkcionira. Tražimo od političara da nam stvore okvir kako bismo mi proizvođači mogli izgraditi autonomnu zaštitnu kupolu za Europu”, poručuje Max Enders iz minhenskog start-upa Tytan.
Njegova tvrtka razvija obrambene dronove pogonjene umjetnom inteligencijom. Cilj je jeftinim letjelicama obarati još jeftinije napadačke dronove, poput iranskih Shaheda koje Rusija masovno koristi u Ukrajini. „Rušenje vrlo jeftinog drona raketama Shahed ima sto puta veću cijenu nego kada bi Shahed bio oboren drugim dronom. Mi želimo izbalansirati te troškove. Ono čime rušite mora biti jeftinije od onoga što rušite”, objašnjava Enders.
Fronta kao laboratorij
Na bojištu kod Pokrovska u Doneckoj oblasti ukrajinski i ruski rojevi dronova neprestano se sudaraju. „Zna biti strašno jer ih mnogo leti nebom. Ali ne napadaju nas uvijek. Ako samo prolete, ne obaramo ih. Rušimo ih samo ako se zalete na nas”, kaže jedan ukrajinski vojnik, pojašnjavajući da se svaka odluka o pucanju donosi taktički kako bi se uštedjeli vrijeme, streljivo i novac.
Ogromni troškovi, traži se novac
Masovna proizvodnja i integracija sustava za detekciju i presretanje dronova procjenjuju se na milijarde eura. U Bruxellesu se razmatra korištenje kohezijskih fondova ili obrambenog mehanizma SAFE, dok je Europska investicijska banka potencijalnim proizvođačima već ponudila povoljne kreditne linije.
Ako plan prođe, Europa bi uskoro mogla dobiti svoju verziju „Željezne kupole” – ovaj put usmjerenu protiv bespilotnih prijetnji koje su rat prenijele u novu zračnu eru.