Europska komisija predstavila je novu, petogodišnju LGBTQ+ strategiju čiji je cilj ograničiti govor mržnje na internetu i stati na kraj takozvanim „konverzijskim terapijama” – pseudoznanstvenoj praksi „liječenja” seksualne orijentacije.
Povjerenica za jednakost Hadja Lahbib izjavila je u Strasbourgu da se Unija „predano bori za očuvanje unije jednakosti” usprkos sve jačim konzervativnim strujama u Europi. Strategija stiže u trenutku kada je prijedlog iz 2020. da se govor mržnje uvrsti među kaznena djela EU i dalje blokiran od nekoliko istočnih članica.
Komisija sada predlaže zakon užeg opsega kojim bi se barem uskladila definicija zločina iz mržnje počinjenih na internetu. Velike društvene mreže poput Meta, X i TikToka već su potpisale Kodeks ponašanja u sklopu Zakona o digitalnim uslugama (DSA), no DSA platformama prepušta pravo da same definiraju što je govor mržnje. Nova strategija pokušat će premostiti taj nedostatak.
Što se tiče „konverzijskih terapija”, Bruxelles planira surađivati s državama članicama kako bi se praksa ukinula, ali zasad nije predložena potpuna zabrana na razini EU-a. Lahbib je podsjetila da te prakse „nisu terapija” te da, prema procjenama, mentalne i fizičke posljedice osjeti svaka četvrta osoba u EU koja im je bila izložena.
Građanske inicijative već su predale peticiju s više od milijun potpisa za potpunu zabranu, no u nekim državama, među kojima su Poljska i Mađarska, one se i dalje provode. Mreža ILGA-Europe ocijenila je da Komisijin dokument „ne zadovoljava hitnost trenutka” i upozorila kako oprezan pristup neće zaustaviti rastuću diskriminaciju ni nasilje.
Pitanje otpora pojedinih vlada posebno se otvorilo u vezi s Mađarskom, koja je nedavno zabranila Povorke ponosa i suočava se s postupcima zbog kršenja europskih pravila. Lahbib je poručila da su „građani također dužni shvatiti da je EU unija vrijednosti” te podsjetila kako je Budimpešti već uskraćeno 18 milijardi eura iz europskih fondova.
Najavljeno je i dodatno financiranje nevladinih organizacija koje u Mađarskoj brane prava LGBTQ+ zajednice.
Koliko će nova strategija doista promijeniti situaciju, ovisit će o spremnosti država članica da prihvate zajedničke definicije govora mržnje i zabrane štetnih praksi – te o pritisku javnosti da se obećanja iz Bruxellesa pretoče u konkretne zakone.