Europska komisija 10. prosinca planira predstaviti dugo najavljeni paket za prijenosne mreže – Grids Package – kojim želi centralizirati planiranje mreža i ubrzati izdavanje dozvola za nove dalekovode i cjevovode.
U nacrtu dokumenta, koji se još može mijenjati prije službene objave, Bruxelles na kocku stavlja osam megaprojekata nazvanih „energetske autoceste”. Pet se odnosi na elektroenergetske interkonekcije, dva na vodikove cjevovode, a jedan na plinsku infrastrukturu u istočnoj Europi. Cilj je smanjiti trošak električne energije u Uniji, koji je, kako se navodi, „dvostruko do trostruko viši nego u Sjedinjenim Državama”.
Ključni potezi koje Komisija traži:
• Presjek Pireneja: Bruxelles od Pariza i Madrida zahtijeva da do prvog tromjesečja 2026. potpišu zajedničku političku deklaraciju i pokrenu barem jedan od dva planirana podmorska kabela koji bi napokon spojili Iberijski poluotok s kontinentalnom mrežom. Time bi se u sustav uključili golem solarni i vjetropotencijal Španjolske i Portugala.
• Otok Bornholm: Danski baltički otok trebao bi postati čvorište za veliku pučinsku vjetroelektranu povezanu izravno s Danskom i Njemačkom, a kasnije možda i Poljskom. Komisija će pomagati u dogovoru o podjeli troškova i odgovornosti za prekogranične kabele.
• Ciparska izolacija: Cipar će uskoro biti jedina članica EU-a bez veze s kontinentalnom mrežom. Veliki podmorski kabel Great Sea Interconnector prema Grčkoj predviđen je kao rješenje, a Komisija najavljuje niz političkih događaja i rasprava tijekom ciparskog predsjedanja Vijećem EU-a, koje počinje u siječnju, kako bi otklonila dvojbe oko isplativosti projekta.
• Vodik i plin: Uz struju, lista prioriteta uključuje i dvije dalekosežne vodikove rute te jedan plinski projekt na istoku Unije, zamišljene kao „mjesec-raketa” poteze za diverzifikaciju opskrbe i dekarbonizaciju industrije.
„Svaki će projekt imati status od iznimnog značaja na razini EU-a, a Komisija će podupirati države članice da im isti status dodijele i nacionalno”, stoji u dokumentu.
Plan dolazi u trenutku kada Bruxelles jača konkurentnost europeusred globalne utrke industrijskih poticaja. Ako se energetske autoceste ostvare, Unija računa na brže uključivanje jeftinih obnovljivih izvora, manje zagušenja u prijenosnoj mreži i, naposljetku, niže račune za struju gospodarstvu i građanima.