U porečkom Domu obrtnika održana je prva regionalna konferencija posvećena bršljanovu medu, kojoj su, uz brojne istarske pčelare, nazočili gradonačelnik Loris Peršurić i županijski pročelnik Ezio Pinzan. Skup je organizirala Udruga pčelara „Nektar” Poreč uz potporu Grada Poreča i Istarske županije.
Predsjednik udruge Ivan Kovač podsjetio je da je „prošlo trinaest godina otkako se na Danima meda u Pazinu prvi put pojavio uzorak bršljanova meda” te naglasio da se nekad „gotovo nepoželjan proizvod” danas pretvara u jednu od najizdašnijih istarskih paša. „U taj proces moraju biti uključeni gradski i županijski resori te turistički sektor, jer samo široka suradnja može osnažiti pčelarski sektor”, poručio je Kovač.
Stručni panel okupio je znanstvenike s instituta u Poreču, Rijeci i Beogradu, koji su raspravljali o utjecaju klimatskih promjena na širenje bršljana i o jedinstvenom kemijskom profilu njegova meda. Posebno je istaknuta brza kristalizacija – nekad razlog za sumnju, a sada prepoznatljiv znak autentičnosti.
Gradonačelnik Peršurić istaknuo je pčelarstvo kao „ključni temelj lokalne ekonomije i očuvanja tradicije”, pohvalivši rad udruga koje djecu uče da čuvaju autohtone sorte i okoliš.
U praktičnom dijelu konferencije pčelari su razmijenili savjete o vrcanju i skladištenju te se upozorili na prijetnju invazivnih biljaka. Dražen Lušić s riječkoga Medicinskog fakulteta zaključio je da se „trenutno postavljaju temelji standarda koji će odrediti što bršljanov med predstavlja i kakvu će vrijednost imati u budućnosti”.
Natjecanje „Hedera Parenzana” donijelo je prvo mjesto Alessandru Farini iz Fuškulina, čiji je med ocijenjen s visokih 96,98 bodova. Zlatnim se medaljama okitilo još dvanaest istarskih proizvođača, a srebro i broncu ponijeli su pčelari iz cijele regije. Analitičku potporu pružio je Veterinarski zavod Rijeka, što je dodatno podiglo stručnu razinu ocjenjivanja.
Sve se odvijalo u sklopu trodnevnog Festivala meda posvećenog zaštitniku grada sv. Mauru. Unatoč lošem vremenu, Dom obrtnika bio je ispunjen: posjetitelji su kušali med s laboratorijski potvrđenim uzorcima, umirovljenici su kupovali po sniženim cijenama, a osnovnoškolci su razveselili publiku igrokazima i podijelili teglice „meda iz mojega grada”.
Edukativni „Crni stol” s lažnim ili sumnjivim uzorcima podsjetio je na važnost oznake izvornosti i zaštite potrošača. Organizatori poručuju da će upravo jasni standardi i zajedništvo proizvođača odrediti hoće li bršljanov med postati novi istarski brend – i nova ekonomska prilika za lokalne pčelare.