Broj zaposlenih u hrvatskim obrtima i djelatnostima slobodnih profesija skočio je krajem lipnja na 233.771 radnika, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). To je 4,3 % ili 9622 osobe više nego mjesec dana ranije.
Najveći dio rasta odnosi se na obrte, gdje je zaposlenost povećana za 9704 radnika (4,7 %), dosegnuvši 215.688 zaposlenih. Nasuprot tome, broj radnika u slobodnim profesijama blago je pao – za 82 osobe ili 0,45 %, na ukupno 18.083.
Rast u 13 od 19 djelatnosti • Najizraženiji skok – 17,3 % – bilježi sektor pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, što analitičari povezuju s turističkom sezonom. • Slijede razni servisi i informacijsko-komunikacijske djelatnosti s porastom od 0,3 %.
Pad zaposlenosti zabilježen je u šest djelatnosti, među kojima se izdvajaju rudarstvo i vađenje (–16,7 %) te, u manjoj mjeri, obrazovanje (–0,1 %).
Županije: najbrže raste jug, lagani minusi na sjeveru Zaposlenost u obrtu i slobodnim zanimanjima povećala se u 15 županija. Prednjači Šibensko-kninska županija s dvoznamenkastim rastom od 11,9 %, dok je najmanji pomak registriran u Koprivničko-križevačkoj (0,1 %).
Pad su zabilježile Međimurska (–0,1 %), Virovitičko-podravska (–0,4 %) i još četiri županije, no negativni trendovi u njima zasad su blagi.
Politički odjek Svježi podaci DZS-a stižu u trenutku pojačanih političkih prepirki oko stanja na tržištu rada. Jačanje zaposlenosti moglo bi premijeru Andrej Plenkoviću poslužiti kao odgovor na kritike oporbe koja njegovu vladu optužuje za usporavanje gospodarstva. Dok statistika potvrđuje solidan rast u ključnim sektorima, razlike među županijama i teškoće u rudarstvu podsjetnik su da svi dijelovi zemlje ne napreduju jednakim tempom.
