U plićaku nedaleko od potopljenog grada Sipra, na zapadnoj obali Istre, arheolozi su potvrdili jedinstven nalaz – drveni brod iz 12. stoljeća. Ostatke je prije tri godine otkrila nevera, a sada ih istražuje međunarodni tim stručnjaka.
„To je nešto fantastično. San svakog ronioca je da pronađe nešto tako epohalno”, opisao je svoj prvi zaron ronilac Goran Radovanović.
Istra od željeznog doba do srednjeg vijeka
Prema riječima Biljane Bojić iz Muzeja grada Umaga, Sipar je već jedan od najvažnijih lokaliteta za proučavanje dugog kontinuiteta naseljavanja Istre: „Sada nas ovaj brod svrstava uz bok mnogo većim pomorskim muzejima.”
Podvodna arheologinja Tea Katunarić Kirjakov sa Sveučilišta u Splitu naglašava širi značaj otkrića: „Ovo nije važno samo za Hrvatsku nego i za svjetsku pomorsku baštinu jer malo znamo o tadašnjoj brodogradnji.”
Mješavina antičke i srednjovjekovne tehnike
Analiza ukazuje na nesvakidašnji spoj tehnologija – širina dasaka i način spajanja upućuju istodobno na antičku i srednjovjekovnu tradiciju. Sačuvano je manje od četvrtine trupa, ali i to otkriva da je brod izvorno bio dug oko 20 metara, što je za to doba impozantna veličina.
Zbog nasukavanja na samo dva metra dubine nije pronađen teret, pa će se povijest plovila morati rekonstruirati kroz mikroskopske analize drva i eventualno novootkrivene dijelove. Duška Romanović iz Arheološkog muzeja Zadra ističe da ovakav primjerak „nije čest u našem Jadranu” i da bi rezultati mogli biti presudni za razumijevanje srednjovjekovne plovidbe.
Međunarodna suradnja na dnu Jadrana
Na istraživanju rade stručnjaci iz Hrvatske i Italije. Profesor Massimo Capulli sa Sveučilišta u Udinama doveo je svoje studente i poručio: „Ispisujemo nove stranice povijesti koje su mogle ostati zauvijek izgubljene.”
Studenti, među njima Lorenzo Iod i Lucrezia Maghet, već skupljaju prva iskustva u podvodnoj arheologiji, dok lokalni ugostitelji, poput Suzane Prodan, gostima sa zadovoljstvom prenose priču o „posebnom blagu” u njihovoj uvali.
Sljedeći koraci
Dok se ne osiguraju uvjeti za trajno konzerviranje, stručnjaci ističu da brod treba detaljno dokumentirati i zaštititi in situ. Rezultati laboratorijskih analiza trebali bi donijeti odgovor na pitanje kako su srednjovjekovni graditelji Jadrana uspjeli spojiti dvije tradicije u jedan, sada već gotovo izgubljeni, drveni kolos.