Europska komisija u četvrtak će predstaviti nacrt „Plana obrambene spremnosti 2030.” prema kojem države članice imaju najviše pet godina da prilagode oružane snage i industriju za slučaj velikog rata.
Prema dokumentu od 16 stranica, do 2030. Europa mora izgraditi „dovoljno snažnu i vjerodostojnu obrambenu poziciju” kako bi odvratila moguće napadače i odgovorila na svaku agresiju. Kao najveća prijetnja navodi se militarizirana Rusija, a dodatni poticaj predstavlja neizvjesnost oko dugoročne američke potpore europskoj sigurnosti.
Ključne brojke i rokovi • Najmanje 40 % obrambene nabave mora do kraja 2027. biti ugovoreno zajednički na razini EU-a (trenutačno manje od 20 %). • Do 2028. najmanje 55 %, a do 2030. 60 % oružja i opreme treba dolaziti iz tvrtki unutar Unije i Ukrajine. • Pokretanje projekata u svim prioritetnim područjima predviđeno je najkasnije do sredine 2026.; ugovori i financiranje moraju biti osigurani do kraja 2028.
Devet kritičnih sposobnosti Plan identificira praznine u: 1) zračno-raketnoj obrani, 2) logističkim i potpornim mehanizmima, 3) vojnoj mobilnosti, 4) topništvu, 5) umjetnoj inteligenciji i kibernetičkoj sigurnosti, 6) projektilima i streljivu, 7) dronovima i protudronovima, 8) kopnenoj borbenoj opremi te 9) pomorskim sustavima.
Tri „štita”
- Istočni nadzor – integracija kopnenih sustava, protuzračne obrane i protudronova, tzv. „Europski zid dronova”.
- Europski zračni štit – višeslojni obrambeni sustav protiv projektila.
- Obrambeni svemirski štit – zaštita orbitalne infrastrukture. Komisija želi da čelnici Unije odobre ova tri projekta do kraja godine.
Financijski okvir Ukupno bi se moglo mobilizirati do 800 milijardi eura za obranu. U to ulaze: kreditni program SAFE vrijedan 150 milijardi eura za nabavu naoružanja, planirani Europski obrambeni industrijski program od 1,5 milijardi eura, postojeći Europski obrambeni fond te sljedeći višegodišnji proračun EU-a nakon 2027.
Dokument naglašava da države članice i dalje zadržavaju suverenitet nad svojom nacionalnom obranom, ali i poziva industriju da s Bruxellesom podijeli podatke o proizvodnim kapacitetima i opskrbnim lancima – područje koje je tradicionalno izazivalo otpor zbog poslovnih tajni.
Posebna uloga Ukrajine Plan predviđa snažno naoružanu i podržanu Ukrajinu koja bi, kako se navodi, trebala postati „čelični dikobraz” sposoban trajno odvraćati rusku agresiju.
Komisija poručuje kako je zajednička i brza akcija nužna želi li Europa do 2030. imati oružane snage i industriju dorasle najcrnjem scenariju – oružanom sukobu visokog intenziteta na vlastitim granicama.