Stanovnici istočnosrpskog Bora, grada s tradicijom rudarenja dugom gotovo jedno stoljeće, posljednjih osam godina promatraju dramatičnu preobrazbu svojega okruženja. Otkako je 2018. rudarsko-metalurški kompleks preuzela kineska državna tvrtka Zijin Mining, proizvodnja bakra skočila je tri puta, a u topionici se planira novo proširenje kapaciteta za čak 250 posto.
Povećanje izlaza donijelo je 2,3 milijarde eura ulaganja, ali i teške posljedice za ljude i prirodu:
• čitava naselja ruše se kako bi se otvorio prostor novim kopovima; obitelji ostaju bez zemljišta, domova i uspomena. • zrak pun sumpornog dioksida i teških metala čini Bor jednim od najzagađenijih kutaka Europe; prema podacima Instituta „Dr. Milan Jovanović Batut”, životni vijek stanovnika kraći je i do deset godina od srpskog prosjeka. • Borska Reka, glavni pritok Velikog Timoka, označena je „mrtvom“: sedimenti sadrže ekstremne količine bakra, arsena i nikla, a otrovni val potom stiže do Dunava. • liječnici bilježe višu pojavnost svih vrsta karcinoma te respiratornih, kardiovaskularnih i probavnih bolesti; u vodi i hrani redovito se pronalaze arsen i kadmij.
„Kao da spavamo na zlatu, a umiremo od raka“, žali se 73-godišnja Joleht iz sela Slatina, gdje se kućni zidovi sve češće raspucavaju zbog podzemnih iskopa, a vlaga prodire kroz temelje.
Sigurnost radnika također je, tvrde mještani, sve lošija. Bivši rudar Željko izgubio je 40 posto pokretljivosti desne ruke nakon teške nesreće 2023. „Nakon kineskog preuzimanja broj ozljeda je porastao“, kaže on.
Kineska tvrtka dovela je i tisuće svojih radnika, koje smješta u ograđene kampove unutar rudarskog kompleksa. Mještani, čijim je obiteljima poljoprivreda bila osnovni prihod, poručuju da se osjećaju potisnuto: „Ovo je kolonizacija“, ističu, uvjereni da se najvrjedniji dio dobiti slijeva natrag u Kinu.
Dodatnu sumnju pojačava činjenica da je ugovor države sa Zijin Miningom tajan. Analitičari upozoravaju da je bakar nakon kineskog ulaska postao najvrjedniji srpski izvozni proizvod za azijsko tržište, dok lokalna zajednica uglavnom nosi teret ekoloških i zdravstvenih posljedica.
Pozivi da država osigura čistiji zrak, zdravstveni nadzor i poštenu naknadu raseljenima zasad ostaju bez odgovora. U međuvremenu, Bor i okolna sela žive između dviju krajnosti: pod nogama leži svjetski tražena sirovina, a nad glavom sve tamniji oblak sumpora.