Bivši brazilski predsjednik Jair Bolsonaro postao je prvi šef države u povijesti zemlje koji je osuđen za napad na demokratski poredak. Peteročlano sudbeno vijeće Vrhovnog suda Brazila izreklo mu je 27 godina i tri mjeseca zatvora zbog zavjere kojom je, nakon izbornog poraza 2022., pokušao zadržati vlast.
Četiri suca glasala su za osudu, dok je sudac Luiz Fux izdvojio mišljenje i proglasio Bolsonara nevinim, osporivši pritom nadležnost suda. Sud je bivšeg predsjednika proglasio krivim po pet točaka:
- sudjelovanje u oružanoj kriminalnoj organizaciji;
- pokušaj nasilnog ukidanja demokracije;
- organiziranje puča;
- oštećenje državne imovine;
- oštećenje zaštićenih kulturnih dobara.
Sutkinja Carmen Lucia naglasila je da se „u ovom slučaju susreću Brazil i njegova prošlost, sadašnjost i budućnost”, istaknuvši obilje dokaza da je Bolsonaro nastojao potkopati demokratske institucije.
Presuda je izazvala ogorčenje njegova bliskog saveznika, američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji ju je nazvao „lovom na vještice”. Kao odgovor, Trumpova administracija pojačala je carine prema Brazilu, uvela sankcije predsjedavajućem sucu te ukinula vize većini sudaca Vrhovnog suda. „Iznenađen sam i vrlo nesretan što je Bolsonaro osuđen”, poručio je Trump.
Na platformi X oglasio se i američki državni tajnik Marco Rubio, ustvrdivši da je riječ o „nepravednoj presudi” te najavio američki odgovor na „lov na vještice”.
Jedini glas protiv osude mogao bi postati temelj za pravne prigovore i odgode presude, što bi je približilo predsjedničkim izborima u listopadu sljedeće godine. Unatoč zabrani kandidiranja, Bolsonaro je ranije dao do znanja da se namjerava ponovno natjecati.
